Sveti Jovan Krstitelj slavi se 20. januara po gregorijanskom kalendaru (7. januara po julijanskom kalendaru).[1] Sveti Jovan je jedna od najzastupljenijih slava u Srbiji – po broju svečara, nalazi se na četvrtom mestu. Među ličnostima jevanđelskim koje okružuju Spasitelja, ličnost Jovana Krstitelja zauzima posebno mesto, kako po svom čudesnom dolasku na svet i načinu života, tako i po svom tragičnom izlasku iz svoga života. On je bio takve moralne čistote da se pre mogao nazvati anđelom nego smrtnim čovekom, a jedini je od svih proroka koji je svetu mogao i rukom pokazati onoga koga je prorokovao.

Sveti Jovan

Jovanova glavna uloga u životu bila je na dan Bogojavljenja, pa je Crkva od davnina, dan po Bogojavljenju posvetila njegovom spomenu.[2] Za ovaj dan vezuje se i događaj sa rukom Pretečinom. Jevanđelist Luka hteo je da prenese telo Jovanovo iz Sevastije gde je velikog proroka posekao car Irod. Uspeo je samo da prenese jednu ruku u Antiohiju, svoje rodno mesto, gde je čuvana do desetog veka, a posle preneta u Carigrad odakle je nestala u vreme Turaka.

Sabor svetog Jovana Krstitelja uredi

(Jevanđelje po Mateju, glava 3., i Marku, glava 2.)

"Pojavi se Jovan krsteći u pustinji, i propovedajući krštenje pokajanja za opraštanje greha. Sva Judejska zemlja i Jerusalimljani izlažahu k njemu ispovedajući grehe svoje, i on ih krštavaše u reci Jordanu." On je kazao „Ja vas krštavam vodom da vas vodim pokajanju; ali onaj koji za mnom ide silniji je od mene, i ja nisam dostojan obuću njegovu poneti.[3] On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem“."U to vreme dođe Isus iz Galileje na Jordan k Jovanu. da ga ovaj krsti. Ali mu se Jovan protivljaše, govoreći: „Ja od tebe treba da budem kršten, a ti k meni dolaziš!" Isus mu odgovori: „Ostavi to jer je dostojno da ovako ispunimo sve što je pravo." Posle ovih reči Jovan se više nije protivio i krstio je Isusa u reci Jordanu. Po biblijskom shvatanju oba ova događaja su veoma važna: Začeće svetog Jovana jer se odigralo pod direktnom intervencijom Božije sile, a (sabor) Isusovo krštenje jer od tog trenutka Isus je započeo svoju zemaljsku misiju.

Ivanjdan i Jovanjdan u srpskim crkvenim kalendarima uredi

Crkveni kalendar Đurđa Crnojevića za 1494. godinu pod 24. junom (tada još svi hrišćani koriste julijanski kalendar) ovaj praznik navodi kao crveno slovo i pod nazivom: Rožedstvo proroka predteče i krstitelja Iωanna, a Jovanjdan, 7. januara se navodi samo sa početnim slovom S kao crvenim slovom, kao: Sabor svjatago krstitelja Iωanna.[4]

Serbska letopis za 1825. godinu pod 7. januarom po julijanskom kalendau, ima crnim slovima upisano Ioanna krestitelя, a za Ivanjdan, pod 24. junom (jul. kal.) je crvenim slovima ispisano: Roždest. Ioanna Kr.[5]

Crnogorski godišnjak Orlić od 1865. do 1870. godine, oba praznika navodi kao crveno slovo. Jovanjdan, 7. januara, se navodi kao: Sabor Sv. Jovana, a za 24. jun se navodi: Ivanj-dan. Srbi katolici Dubrovčani su u svom kalendaru Dubrovnik za 1897. imali crkvene kalendare i za katolike i pravoslavce. Za pravoslavne pod 7. januarom, kada je Jovanjdan, navedeno je: Sabor Jovana Krst.,[6] a pod 24. junom, kada se slavi Ivanjdan je navedeno: Rođenje Jov. Krst. [7] U crkvenom kalendaru SPC za 2020. godinu, oba praznika su crveno slovo. Pod 7./20. januarom je navedeno: Sabor Svetog Jovana Krstitelja - Jovanjdan, a pod 24. junom/7. julom je navedeno: Rođenje Sv. Jovana Preteče - Ivanjdan.

Reference uredi

  1. ^ „Danas je Jovanjdan”. Srbija danas. Pristupljeno 3. 2. 2020. 
  2. ^ „Danas je Jovanjdan”. Blic. Pristupljeno 3. 2. 2020. 
  3. ^ „Danas je Jovanjdan”. in4s. Pristupljeno 3. 2. 2020. 
  4. ^ Crkveni kalendar Đurđa Crnojevića za 1494. godinu. 
  5. ^ Serbska letopis. Budim. 1824. 
  6. ^ Dubrovnik (kalendar). Dubrovnik. 1897. str. 8. 
  7. ^ Dubrovnik (kalendar). Dubrovnik. 1897. str. 20. 

Literatura uredi

  • Srpske slave i verski običaji; Episkop Nikolaj i Protođakon Ljubomir Ranković

Spoljašnje veze uredi