Južna riba (sazvežđe)

Južna riba (lat. Piscis Austrinus) je jedno od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih sazvežđa. U drevnom Egiptu je smatrano da predstavlja ribu koja je spasila boginju Izidu. Povezuje se i sa sazvežđem Ribe, u smislu da Ribe predstavljaju potomstvo Južne ribe. Na slikama se često prikazuje kako pije vodu koja teče iz vrča Vodolije.

Južna riba
Sazvežđe
Južna riba
Latinsko imePiscis Austrinus
SkraćenicaPsA
GenitivPiscis Austrini
Simbolizujeribu koja je spasila egipatsku boginju Izidu
Rektascenzija22
Deklinacija-30
Površina245 sq. deg. (60)
Najsjajnija zvezdaAlfa Južne ribe (1,16m)
Meteorski rojeviPiscis austrinidi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +55° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u oktobru.
Južna riba (označena kao Piscis Meridionalis na slici) na Merkatorovom zvezdanom globusu

Ovom sazvežđu su pripadale i zvezde koje je holandski astronom Petar Plancije u 16. veku izdvojio u sazvežđa Ždral i Mikroskop.

Poreklo naziva uredi

Naziv Južna riba potiče iz vavilonskog sazvežđa jednostavno poznatog kao Riba (MUL.KU).[1][2] Profesor astronomije Bradli Šefer je predložio da su drevni posmatrači mogli da vide ovo sazvežđe južnije kao Mi Južna Riba da bi definisali obrazac koji je izgledao kao riba.[3] Zajedno sa orlom Akvilom, vranom Korvusom i vodenom zmijom Hidrom, Južna riba je predstavljena starim Grcima oko 500. godine pre nove ere; sazvežđa su označavala letnji, odnosno zimski solsticij.[4]

Zvezde uredi

 
NGC 7314, spiralna galaksija u Južnoj ribi

Najsjajnija zvezda ovog sazvežđa je alfa Južne ribe (Fomalhaut, „usta kita“) — zvezda A klase sa glavnog niza. Sa magnitudom 1,16, Fomalhaut je 18. najsjajnija zvezda na nebu. Pripada Kastorovoj grupi zveda, zajedno sa Kastorom, Vegom i 13 drugih zvezda. U orbiti oko Fomalhauta se nalazi prva ekstrasolarna planeta snimljena u vizuelnom delu spektra. Nalazi se na 25 svetlosnih godina od Zemlje.

Na udaljenosti od jedne svetlosne godine od Fomalhauta i 24,9 svetlosnih godina od Sunca, nalazi se promenljiva zvezda TW Južne ribe koja takođe pripada Kastorovoj grupi zvezda a moguće je da je i gravitaciono povezana sa Fomalhautom.

Objekti dubokog neba uredi

U Južnoj ribi se od objekata dubokog neba nalaze samo različite, relativno slabe galaksije, uključujući spiralne galaksije NGC 7314, NGC 7172, NGC 7130 i NGC 7214.

Reference uredi

  1. ^ „Verities 4: Meta-Genetics”. Ancestral Memories. Arhivirano iz originala 2017-12-12. g. Pristupljeno 2017-12-12. 
  2. ^ Christoforou, Peter. „Star Constellation Facts: Piscis Austrinus”. Astronomy Trek. Pristupljeno 5. 4. 2018. 
  3. ^ Schaefer, Bradley E. (2002). „The latitude and epoch for the formation of the southern Greek constellations”. Journal for the History of Astronomy. 33, part 4 (113): 313—50. Bibcode:2002JHA....33..313S. ISSN 0021-8286. S2CID 122459258. doi:10.1177/002182860203300401. 
  4. ^ Frank, Roslyn M. (2015). „10: Origins of the "Western" Constellations”. Handbook of Archaeoastronomy and Ethnoastronomy. New York City: Springer. str. 147—163. Bibcode:2015hae..book.....R. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi