Južnomoravski region (1960—2020)
Južnomoravski region bio je jedan od sedam čeških regiona koji je funkcionisao u periodu od 1960 do 2020. godine, prema Zakonu o teritorijalnoj podeli države.[1] Osnovan je 11. aprila 1960. godine Sedište regiona bio je zakonom propisani grad Brno. Region se prostirao na površini od preko 15.026 km² i imao je preko dva miliona stanovnika (2019).[2] Takođe je obuhvatio teritoriju istoimene više teritorijalne samoupravne jedinice osnovane 2000. godine, koja se prvobitno zvala Brno . Prvobitna Južnomoravski region prestao je da postoji 1. januara 2021. stupanjem na snagu novog Zakona o teritorijalnoj administrativnoj podeli Republike Čehoslovačke.
Južnomoravski region (1960–2020) Jihomoravský kraj (1960–2020) | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Češke zemlje | Moravska |
Admin. centar | Brno |
Površina | 15,026 km² km2 |
Stanovništvo | 2009. |
— broj st. | 2.078.159 |
www.kr-jihomoravsky.cz |
Osnovne informacije
urediRegija je definisana teritorijom devet okruga:
- Okrug Blansko - sedište Blansko,
- Okrug Breclav - sedište Breclav,
- Okrug Brno-grad - sedište Brno,
- Okrug Brno-okolina - sedište Brno,
- Okrug Viškov - sedište Viškov,
- Okrug Znojmo - sedište Znojmo,
- Okrug Hodonjin - sedište Hodonjin.
- Okrug Zlin - sedište Zlin (do 17. juna 1990, Gotvaldski okrug),
- Okrug Ždjar na Sazavi - sedište Ždjar na Sazavi,
Okruzi Blansko, Brno-grad, Brno-okolina, Breclav, Holonjin, Viškov i Znojmo čine teritoriju samoupravne Južnomoravske oblasti, okruzi Kromeriž, Uherske Hradište i Zlin (zajedno sa okrugom Vsetin, koja je teritorijalno pripadala Severno-Moravskoj regiji ) čini teritoriju samoupravne regije Zlin . Okrug Jihlava, Okrug Trebič i Okrug Ždjar na Sazavi pripadaju samoupravnoj regiji Visočina . Okrug Prostejov, zajedno sa četiri okruga koja su prvobitno pripadala Severnomoravskoj regiji, postali su deo teritorije samoupravne regije Olomouc.
Istorijat upravne podele
urediPodela na krajeve postojala je u češkim zemljama još u srednjem veku. U novije doba regioni su uspostavljeni odmah po osamostaljenju Čehoslovačke 1919. godine i ova upravna podela države se zadržala do posle Drugog svetskog rata.[3]
Posle pada komunizma i stvaranja nezavisne Češke Republike ukazala se potreba za uspostavljanjem više novih upravnih jedinica. Tada je zemlja ponovo podeljena na krajeve. Zanimljivo je i to da je istovetno i Slovačka Republika tada podeljena na krajeve.
Prema starijoj podeli, iz 1960. godine (još iz vremena Čehoslovačke, koja je obuhvatala i Slovačku Republiku), na području današnje Češke Republike obrazovano je 7 administrativnih regiona (plus osmi, koji čini glavni grad Prag):
| ||
7 administrativnih regiona | sedište kraja | |
| ||
Srednjočeški region | Prag | |
Južnočeški region | Češke Budjejovice | |
Zapadnočeški region | Plzenj | |
Severnočeški region | Usti na Labi | |
Istočnočeški region | Hradec Kralove | |
Južnomoravski region | Brno | |
Severnomoravski region | Ostrava | |
|
Njihov broj i veličina su se nekoliko puta menjali tokom druge polovine 20. i s početka 21. veka.
Razvoj
urediPrvobitno je Južnmoravska oblast bila i administrativna jedinica, koja je takođe imala svoje izabrano telo - regionalni nacionalni komitet, koji je 1990. godine ukinut kad i ostali regionalni nacionalni komiteti. Njihove nadležnosti su prenete na državne i okružne vlasti. Ustavni zakon br. 347/1997, o stvaranju viših teritorijalnih samoupravnih jedinica i Zakon br. 129/2000, o regionima, stvorili su uslova za osnivanje samoupravnih regioni na koje su nadležnosti prenete sa ukinutih okružnih vlasti i sa državnog nivoa.[4]
Na teritoriji Južnomoravskog regiona uspostavljeni su samoupravni
- Južnomoravski region,
- deo regije Zlin,
- deo regije Olomouc,
- deo regije Visočina.
Do ukidanja, prvobitna Južnomoravskog regiona ostale su samo jedinica teritorijalne podele.
Poštanski brojevi mesta u:
- Glavnom delu Južnomoravskog regiona počinju brojem 6,
- Okruzima Jihlava i Ždar na Sazavi dodeljeni su Istočnočeškoj regiji pod brojem 5,
- okruzi Zlin, Kromeriž i Prostejov brojem 7 u Severnomoravskom regionu .
Brojevi ČSAD transportnih postrojenja u Južnomoravskom regionu započinju brojem 6.
Površina | |
---|---|
Sedište regiona | Brno |
Istorijska zemlja | Moravska Bohemija |
Geografske koordinate | 49°16′ S, 16° 36′ I |
Datum osnivanja | 11. april 1960. |
Datum transforamcije | 1. januar 2021. |
Osnovne informacije | |
Površina | 15.026 km² |
Populacija | 2.078.159 (2019) |
Gustina naseljenosti | 138,3 stanovnika/km2 |
Broj okruga | 14 |
Geografija
urediU odnosu na druge čehoslovačke regije, Južnomoravska regija graničila se sa Južnočeškom regijom na zapadu, Istočnočeškom regijom na severozapadu, Severno Moravskom regijom na severoistoku, Centralnom Slovačkom regijom na istoku i Zapadno Slovačkom regijom na zapadu jugoistok . Na jugozapadu se graničilo sa austrijskom saveznom državom Donja Austrija .
Granica prema južnočeškoj i istočnočeškoj regiji grubo je kopirala staru češko - moravsku kopnenu granicu, ali na mestima sa značajnim razlikama (prvobitno je regija Moravskih Dačica ostala izvan južnomoravske regije, naprotiv u oblasti Jihlava ili Ždar nad Sazavou granica je premeštena u Češku). Primarni razlog za ovakvu podelu bio je efikasna administrativna podelu, bez obzira na vekovnu istorijsku granicu. Tada je granica sa Severnomoravskom regijom bila potpuno veštački određena i potpuno je zanemarena prirodna regija Srednja Morava sa centrom u Olomoucu .
Južnomoravski region bio je prilično niži u Čehoslovačkoj i svrstavaan je državnu žitnicu, jer su veliki deo njenog prostora ispunjavale plodne doline.
Severozapadni deo regije pokrivalo je Češko-moravsko gorje, severni deo je bio Moravski kras . Od juga ka istoku vodila je zona Spoljašnjih zapadnih Karpata ( Pavlovske vrchi, Ždanickы les, Chribi ).
Granicu sa Slovačkom definisale su reke Morava i Beli Karpati - na njoj su se nalazile najniža i najviša tačka regiona (ušće Daje i Moravska 148 m Velka Javorina 970 m.n.v. ).
Sa hidrološkog stanovišta, Južnomoravski region je gotovo u potpunosti pripadao slivu reke Morave, koja je tekla istočnim delom regiona. Veći deo regiona je je direktno odvodnjavao Dije sa pritokama Svratka, Jihlava, Jevišovka, Kijovka i drugi. Istočni deo regije pripadalo je slivu reke Vah kroz Vlaru . Severozapadnu granicu regiona (Ždarsko) odvodnjavala je Sazava, kao jedini deo regiona na Severnom, a ne Crnomorskom slivu .
Prirodni centar i ubedljivo najveći grad Južnomoravske regije bio je Brno, smešten otprilike u sredini teritorije. Sekundarni centri bili su Jihlava na zapadnom kraju i Zlin (ranije Gotvaldov) na istočnom kraju, Znojmo na jugozapadu i Prostejov na severoistoku .
Gradovi
urediVeći gradovi na području ovog region su:
Spisak krajeva od 2000.
urediPrema novijoj podeli, iz 2000. godine Češka Republika je podeljena na 13 krajeva i jedan glavni grad (češ. hlavní město).
Red | Naziv kraja | Češki naziv | Broj st. 2004. god. | Površina u km² | Gustina nas. | Glavni grad |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | Grad grad Prag | Hlavní město Praha | 1.170.571 | 2.360 | 496 | Prag |
2. | Srednjočeški kraj | Středočeský kraj | 1.144.071 | 11.015 | 104 | Prag |
3. | Južnočeški kraj | Jihočeský kraj | 625.712 | 10.057 | 62 | Češke Budjejovice |
4. | Plzenjski kraj | Plzeňský kraj | 549.618 | 7.561 | 73 | Plzenj |
5. | Karlovarski kraj | Karlovarský kraj | 304.588 | 3.315 | 92 | Karlove Vari |
6. | Ustečki kraj | Ústecký kraj | 822.133 | 5.335 | 154 | Usti na Labi |
7. | Liberečki kraj | Liberecký kraj | 427.563 | 3.163 | 135 | Liberec |
8. | Kralovehradečki kraj | Královéhradecký kraj | 547.296 | 4.758 | 115 | Hradec Kralove |
9. | Pardubički kraj | Pardubický kraj | 505.285 | 4.519 | 112 | Pardubice |
10. | Kraj Visočina | Kraj Vysočina | 517.153 | 6.926 | 75 | Jihlava |
11. | Olomoucki kraj | Olomoucký kraj | 635.126 | 5.159 | 123 | Olomouc |
12. | Moravskošleski kraj | Moravskoslezský kraj | 1.257.554 | 5.535 | 227 | Ostrava |
13. | Južnomoravski kraj | Jihomoravský kraj | 1.123.201 | 7.067 | 159 | Brno |
14. | Zlinski kraj | Zlínský kraj | 590.706 | 3.964 | 149 | Zlin |
Izvori
uredi- ^ „36/1960 Sb. Zákon o územním členění státu”. Zákony pro lidi (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-07.
- ^ „Počet obyvatel v obcích - k 1.1.2019”. Počet obyvatel v obcích - k 1.1.2019 (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-07.
- ^ KOLEKTIV AUTORŮ. Encyklopedie Českých Budějovic.. České Budějovice: NEBE, 2006. ISBN 80-239-6706-1.
- ^ Zákon č. 51/2020 Sb., o územně správním členění státu a o změně souvisejících zákonů (zákon o územně správním členění státu), § 11. [cit. 2020-04-15].
Spoljašnje veze
uredi- Částka 15/1960 Sbírky zákonů sa originalnom formulacijom Zakona br. 36/1960, O teritorijalnoj podeli države