Junak (grč. ἥρως /hērōs/) je pojam kojim se često naziva izuzetno hrabar čovek koji spašava druge ljude i brani ih od zla, čija je definicija često korišćena u fiktivnom svetu, no nekad se koristila i u istoriji.[1]

Milunka Savić, srpska junakinja Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.

Kroz prošlost uredi

Antička mitologija uredi

U antičkoj mitologiji čovek čije je ljudsko biće prožeto božanskim svojstvima, zatim polubog, sin boga i smrtne žene i obrnuto (npr. Herakle). Homer junacima naziva likove svojih epova. Kasnije se pojam junak proširuje i na različite istaknute ličnosti, ratnike, državnike, zakonodavce (Likurg), umetnike, kojima su nakon njihove smrti iskazivali božanske počasti. Grčka tradicija i legenda spominje junake po kojima su pojedina plemena dobila ime, a i junake neke pokrajine, grada ili kolonije, za koje se verovalo da direktno utiču na delovanje i sudbinu ljudi. Junacima su se podizala svetilišta i spomenici, prinosile su im se žrtve i održavale u njihovu čast svečane igre. Prema antičkom verovanju, junak odlazi posle smrti na Olimp ili na Ostrva blaženih, blista na nebu kao zvezda ili boravi u hramovima i gajevima kao genije zaštitnik. Pojedince su poštovali kao junake još za života (Lizimah iz Samotrake; tiranin Nikija s Kosa).

Rimsko carstvo uredi

Pridavanje božanskih svojstava istaknutim ličnostima imalo je izrazitog odjeka u Rimskom carstvu gde su se pojedinim vladarima prinosile žrtve i uzdizali su ih u red bogova (apoteoza).

Reference uredi

  1. ^ „Encyclopedia - Britannica Online Encyclopedia”. academic.eb.com. Pristupljeno 6. 12. 2015. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi