Ljubanj (Rusija)
Ljubanj (rus. Люба́нь; fin. Lupana) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u severozapadnom delu Lenjingradske oblasti, i administrativno pripada Tosnjenskom rejona.
| Ljubanj Люба́нь, Lupana | |
|---|---|
 Ljubanjska pravoslavna crkva | |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Rusija |
| Federalni okrug | Severozapadni |
| Oblast |  Lenjingradska oblast |
| Rejon | Tosnjenski rejon |
| Osnovan | prvi pomen 1500. |
| Status grada | 1912. |
| Stara imena | Ljubani |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2015. | 4.615 |
| — gustina | 659,29 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 59° 21′ S; 31° 15′ I / 59.35° S; 31.25° I |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Aps. visina | 41 m |
| Površina | 7 km2 |
.svg)  Ljubanj Ljubanj na karti Rusije | |
 Ljubanj Ljubanj na karti Lenjingradske oblasti | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 187050–187052 |
| Pozivni broj | (+7) 81361 |
| Registarska oznaka | 47 |
| OKATO kod | 41 248 505 |
| OKTMO kod | 41 648 105 001 |
| Veb-sajt | |
| lubanadmin.ru/ | |
Prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. u gradu je živela 4.615 stanovnika. Administrativni status grada ima od 1912. godine.
Geografija
urediGrad Ljubanj smešten je u istočnom delu Tosnjenskog rejona, na oko 33 kilometra jugoistočno od administrativnog centra rejona, grada Tosna, odnosno na oko 90 kilometara jugoistočno od istorijskog centra grada Sankt Peterburga. Kroz grad protiče reka Tigoda, leva pritoka reke Volhov. Gradska teritorija obuhvata površinu od 7 kvadratnih kilometara, dok se samo gradsko središte nalazi na nadmorskoj visini od 41 metra.
Kroz grad prolaze deonicepruge i autoputa (nacionalni autoput M10 „Rosija”) koji povezuju Sankt Peterburg sa Moskvom, odnosno magistralni drum R41 Luga—Pavlovo.
Istorija
urediU pisanim izvorima naselje se prvi put pominje 1500. godine u katastarskoj knjizi Vodske pjatine Dmitrija Kitajeva, kao selo Ljubani (rus. Любани).[1] Selo je dobilo na značaju nakon 1711. kada je tuda prošao drum između Sankt Peterburga i Moskve. Selo Ljubani se pominje i na Šmitovoj karti Sanktpeterburške gubernije iz 1700. godine.[2]
Godine 1849. kroz selo je prošla deonica železničke pruge od Moslve ka Sankt Peterburgu, a već godinu dana kasnije sagrađena je i ljubanjska železnička stanica. Značaj sela rastao je paralelno sa razvojem železnice, a 1868. u Ljubanju je otvorena prva saobraćajna škola železničkog smera.
Prema podacima sa prvog sveruskog popisa stanovništva iz 1897. godine, Ljubanj je zaveden kao naselje sa železničkom stanicom u kojem je živelo ukupno 2.285 stanovnika, od kojih je 1.997 njih bilo pravoslavne veroispovesti.[3]
Zvaničan administrativni status grada nosi od 1912. godine, a u periodu od 1917. do 1927. služio je kao administrativno središte Ljubanjske opštine Novgorodskog okruga Novgorodske gubernije.[4] U granicama Tosnjenskog rejona je od 1930. godine.
Demografija
urediPrema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 4.188 stanovnik, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. grad imao 4.615 stanovnika.[5]
| 1959. | 1970. | 1979. | 1987. | 1989. | 2002. | 2010. | 2015. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 7.139 | 6.970 | 7.057 | 2.285 | 5.078[6] | 4.616[7] | 4.188[8] | 4.615 |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ «Переписная оброчная книга Водской пятины 1500 года» стр. 372
- ^ «Карта Санкт-Петербургской губернии содержащей Ингерманландию, часть Новгородской и Выборгской губернии», 1770 год Архивирано на сајту Wayback Machine (27. април 2020)
- ^ «Населённые места Российской империи по данным первой всеобщей переписи населения 1897 г.» СПб, 1905, стр. 126
- ^ Волостные советы Ленинградской губернии Архивирано на сајту Wayback Machine (7. јул 2015)
- ^ Ленинградская область. Оценка численности постоянного населения на 1 января 2009-2015 гг. Архивирано на сајту Wayback Machine (5. март 2016)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
uredi
