Džamija Esme sultanije

Džamija Esme Sultanije ili Čaršijska džamija nalazi se u centralnom delu Jajca. Izgrađena je 1773. godine i jedina je džamija u Bosni i Hercegovini koja nosi ime po nekoj ženi. Ubraja se među najvrednije spomenike islamsko—osmanske arhitekture u Jajcu i predstavlja nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U potpunosti je srušena 1993. godine, a obnovljena 2010. godine

Džamija Esme sultanije
Džamija Esme sultanije na karti Bosne i Hercegovine
Džamija Esme sultanije
Džamija Esme sultanije
Lokacija na mapi Bosne i Hercegovine
Osnovne informacije
LokacijaJajce
Koordinate44° 20′ 23″ S; 17° 16′ 17″ I / 44.3397968° S; 17.2712927° I / 44.3397968; 17.2712927
Religijaislam
EntitetFederacija BiH
DržavaBosna i Hercegovina
UpravaIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Arhitektonski opis
Stil arhitektureislamsko—osmanski
TvoracSultanija Esmahan
Početak izgradnje1753
2004
Završetak izgradnje1773.
2010
Specifikacije
Dužina9,49
Širina9,55
Broj minareta1

Istorijat uredi

Džamija je građena u periodu od 1753. do 1773. godine, sredstvima Esme sultanije, koja je bila udata za Mehmed-pašu Sokolovića, tada namesnika u Bosni i i Hercegovini. Uz džamiju su sagrađeni i šadrvan, kuća za potrebe Islamske zajednice i dve zgrade, a nakon toga formirano je i mezarje gde su sahranjivani imami, mujezini, mutevelije i drugi znameniti ljudi Jajca.[1] Stara džamija pripadala je centralnom potkupolnom tipu džamija, sa nakrivljenim sofama i kamenim minaterom, visokom 29 m.[2][1]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini džamija je u potpunosti srušena. Kamen temeljac za novu džamiju postavljen je 27. juna 2003. godine, a 2010. godine je obnovljena. Dugačka 9,49 m, široka 9,55 m i ima jedan minaret.[3]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „Džamija Esme sultanije u Jajcu: Sultanija dala nakit za izgradnju džamije i mostova na Vrbasu”. trt.net.tr. 21. 6. 2016. 
  2. ^ „Legenda o Esmi Sultaniji”. bosnjaci.net. 15. 6. 2019. 
  3. ^ „Čaršijske džamije”. visitjajce.com. Arhivirano iz originala 20. 10. 2019. g. Pristupljeno 20. 10. 2019. 

Spoljašnje veze uredi

Literatura uredi

  • Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, 1998 — Islamska epigrafika u Bih, knjiga II.