Dževrinski rased je planarna geološka struktura, diskontinuitet stenske mase duž kojeg je došlo do kretanja blokova.

Na teritoriji NP Đerdap pruža se meridijanskim pravcem od Dževrinskog kamena, preko Slatine do Petrovog Sela. Ka jugu ide dalje preko Kraku Urlaturi, Rudina, ka Aliksaru, Urovici i Jabukovcu, gde se spaja sa Urovičkim rasedom. Ka severu se nastavlja na teritoriji Rumunije, gde prati karpatski luk i povija se ka severoistoku. Proces rasedanja počeo je posle navlačenja severinske i getske navlake preko jursko-krednog autohtona. U prvoj fazi kretanje je bilo vertikalno, sa izdizanjem istočnog, podinskog bloka (normalan rased). Usled ovog kretanja i erozije koja je nastupila na izdignutom bloku otkriveni su krečnjaci Dževrinske grede. U drugoj fazi kretanje je bilo horizintalno, te je rased postao transkuretni desni, kome se istočni blok pomera prema jugu. Oba tipa kretanja uslovila su karakterističnu tektonsku oštećenost zahvaćenih stenskih masa.

Izvori

uredi

Spoljašnje veze

uredi
  • Više autora (2015). Leksikoni nacionalnih parkova Srbije - Đerdap. Beograd: JP Službeni glasnik - Geografski institut "Jovan Cvijić" SANU. str. 345. ISBN 978-86-519-1799-1.