Aga Mirak

персијски сликар

Aga Mirak (puno ime Sejjid Aga Dželaludin Mirak al-Hasani Esfahani) bio je poznati persijski slikar iz 16. veka u kraljevskoj radionici safavidskog Šaha Tahmaspa.

Aga Mirak
Datum rođenja16. vek
Mesto rođenjaIsfahan
Datum smrti1576.

Život

uredi

Postoji malo podataka o njegovom životu, zna se da je poreklom sejid iz Isfahana, i da je bio učenik velikog majstora minijature Behzada, da je bio blizak sa šahom i pisao je poeziju.

Kao jedan od dvorskih umetnika, Aga Mirak bio je kolega visoko cenjenog slikara Sultana Muhameda[1]. Takođe je bio učitelj slikanja Šaha Kulija, persijskog slikara koji je kasnije radio na dvoru otomanskog vladara Sulejmana Veličanstvenog. Bio je slobodnog duha i sklon poeziji i uživanju, pa je postao blizak prijatelj safavidskog šaha Tahmaspa Prvog, koji je bio posvećeni zaštitnik umetnosti.

 
Aga Mirak, Ferdosi i tri pesnika sa gaznavidskog dvora, detalj minijature iz Firdusijeve Šahname, oko 1532.
 
Aga Mirak, Princ se odmara čitajući, oko 1530, Galerija umetnosti Frir, Vašington.

Radovi koji se pripisuju njegovom mladalačkom periodu u 1520-im godinama imaju napeto komponovane pejzaže ispunjene sa nekoliko velikih figura. Prelazni period u ranim 1530-tim bio je praćen zrelim radovima proizvedenim od kraja 1530-ih do 1555, u kojima su kompozicije složenije, a boje suptilnije. Po mišljenju Diksona i Velča, umetnik se krajem života vratio svom mladalačkom stilu u dve slike iz Džamijevog dela Haft ourang (Sedam prestola), sačinjene između 1556. i 1565 za kopiju Ibrahima Mirze.

Hroničar Dust Muhamed 1544. godine piše da je Aga Mirak zajedno sa Mir Musavirom oslikao zidove palate Bahrama Mirze u Tabrizu kao i ilustracije za kraljevske rukopise, uključujući Šahnamu Šaha Tahmaspa, kopiju Firdusijeve Šahname i Nezamijevu Hamsu (Petorka)[2]. Sam Mirza ga 1550. godine spominje kao glavnog među Tahmaspovim umetnicima i hvali njegove veštine u slikarstvu i crtanju figura. Drugi savremeni autor, Kutbudin Muhamed Kesak iz Jazda, pišući 1556-57, stavlja Aga Miraka kao poslednjeg u nizu slikara neposredno pre njegove rasprave o samom Šahu Tahmaspu tvrdeći da je bio vešt u svim slikarskim žanrovima. Ove izjave sugerišu da je Aga Mirak ostao bliski saradnik Šah Tahmaspa čak i u periodu između 1544. i 1556-57. kada je šahov entuzijazam za slikanje opadao. Ovaj period sumnje je kulminirao 1556. godine kada je Šah Tahmasp izgubio interes za umetničko pokroviteljstvo. Prema Kazi Ahmadu, Aga Mirak je na kraju dobio birokratski položaj dobavljača na dvoru Šaha Tahmaspa.

Rukopis Hamsa, sačinjen između 1539. i 1543. godine, ima četiri ilustracije koje nose atribute Aga Miraka. Dikson i Velč su pripisali druge slike Aga Miraku iz monumentalne kopije Šahname sačinjene za Šaha Tahmaspa, i koristili su ove atribucije da bi definisali četiri perioda u životu umetnika.

Uprkos beskrajnim pohvalama koje su mu izrekli safavidski autori, malo je čvrstih dokaza iz kojih se može rekonstruisati lični stil ili umetnički doprinos Aga Miraka.

Nisu poznati radovi koje je potpisao.

Reference

uredi

Literatura

uredi
  • (jezik: engleski) Stuart Cary Welch, Persian Painting: Five Royal Safavid Manuscripts of the Sixteenth Century. . Publisher: George Braziller. 1976. ISBN 978-0-8076-0813-5.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • (jezik: engleski) Stuart Cary Welch, The Houghton Shahnameh: Volume 1: Historical background and Volume 2: Text, A limited facsimile edition of the Shahnama (Book of Kings). . Published by Harvard University Press. 1982. ISBN 978-0-674-40854-8.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Canby, Sheila R.; Thompson, Jon (2003). Hunt for Paradise: Court Arts of Safavid Iran 1501-76. Skira Editore. ISBN 978-88-8491-590-0. 
  • Canby, Sheila R. (2014). The Shahnama of Shah Tahmasp: The Persian Book of Kings. Metropolitan Museum of Art. ISBN 978-0-300-19454-8. 

Spoljašnje veze

uredi