Adamantoblasti (grč. αδάμασ, αδάμααντος - čelik, βλαστός - povezan sa rađanjem, nastankom) ili ameloblasti su ćelije koje su prisutne samo u razvojnom periodu zuba. Služe za deponovanje zubne gleđi, koja čini površinu krunice zuba.

Poreklo uredi

Ameloblasti su nastali od usnog epitela i ektodermalnog su porekla. Nastale su diferencijacijom od protoameloblasta (koji vode poreklo od unutrašnjeg gleđnog tkiva), pri čemu glavnu ulogu vrši ektomezenhim. Ameloblasti u potpunosti ispoljavaju svoju funkciju tek nakon formiranja prvog sloja dentina (predentin), od strane odontoblasta. Ameloblasti grade gleđno tkivo (enamelum). Ove ćelije involuiraju i uništavaju se tokom erupcije zuba, pa se zbog toga gleđ ne obnavlja tokom života.[1]

Životni ciklus uredi

 
Sastav zubne gleđi; uloga adamantoblasta

Životni ciklus adamantoblasta se sastoji od šest faza:

  1. Morfogenska faza,
  2. Organizaciona faza,
  3. Sekretorna faza (Tomasov proces),
  4. Faza sazrevanja,
  5. Zaštitna faza,
  6. Dermolitička faza.[2]

Funkcija uredi

Adamantoblasti ispoljavaju svoju funkciju u proizvodnji proteina enamelina i amelogenina, koji se kasnije mineralizuju dajući najčvršću supstancu u telu čoveka, to jest gleđ.[3] Ameloblasti kontrolišu sastav gleđi. Pretpostavlja se da ameloblasti regulišu proizvodnju gleđi na dnevnom nivou (nalik osteoblastima u koštanom tkivu).[4][5] Zarad održanja povoljnih uslova za biomineralizaciju, ameloblasti kontrolišu sekretorne i resorptivne aktivnosti gleđi.[6]

Struktura uredi

Svaki adamantoblast je kolumnarna ćelija koja imao oko 4 mikrometra u prečniku i 40 mikrometara visine. Na preseku su šestougaone. Na kraju sekretorne faze ameloblasti bivaju piramidalno strukturisani (Tomasov proces).

Ameloblasti su vrlo osetljive ćelije. Primer toga je da višak fluorida u organizmu koriste za povećanje tvrdoće gleđi i prevenciju karijesa.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Ten Cate's Oral Histology, Nanci, Elsevier, 2013, page 103
  2. ^ Ten Cate's Oral Histology, Nanci, Elsevier, 2013, page 153
  3. ^ Gallon V, Chen L, Yang X, Moradian-Oldak J. Localization and quantitative co-localization of enamelin with amelogenin. J Struct Biol. 2013 Apr
  4. ^ Sehic A, Nirvani M, Risnes S. Incremental lines in mouse molar enamel. Arch Oral Biol. 2013
  5. ^ Zheng L, Seon YJ, Circadian rhythms regulate amelogenesis. Bone. 2013
  6. ^ Ten Cate's Oral Histology, Nanci, Elsevier, 2013, page 147

Spoljašnje veze uredi