Administrativna podela Južnog Sudana

Južni Sudan je nezavisna republika u Africi nastala otcepljenjem od Republike Sudan, nakon referenduma o nezavisnosti, a zvanično od 9. jula 2011. godine. Tradicionalno, Južni Sudan je podeljen u tri istorijske regije. Od 2011. do 2015. Južni Sudan je bio podeljen na 10 država, od 2015. do 2017. na 28 država, a od januara 2017. na 32 države. Najniža administrativna jedinica je okrug kojih ima 86 ukupno.

Istorijske regije uredi

Južni Sudan čine tri istorijske regije:

Države uredi

Države od 2011-2015 uredi

Južni Sudan se sastojao od ukupno deset država, kojima je upravljao izabrani guverner.

 
Mapa Južnog Sudana
Država Glavni
grad
Površina
(km²)
Broj
stanovnika
Guverner Početak
mandata
Zapadni Bahr el Gazal Vav 93.900 350.000 Rizik Zakarija Hasan 18. maj 2010.
Severni Bahr el Gazal Avejl 33.558 826.646 Pol Malong Avan 27. mart 2008.
Varab Kvajok 31.027 638.002 Njandeng Malek Delič 25. maj 2010.
El Buhajrat Rumbek 40.235 567.329 Čol Tong Majaj Jang 28. maj 2010.
Zapadna Ekvatorija Jambjo 79.319 1.731.341 Džozef Bakosoro 26. maj 2010.
Centralna Ekvatorija Džuba 22.956 2.500.626 Klement Vani Konga 18. jul 2005.
Istočna Ekvatorija Torit 82.542 225.872 Luis Lobong 20. maj 2010.
Džonglej Bor 122.479 1.189.330 Kuol Manjang Džuk decembar 2007.
El Vahda Bentiju 35.956 144.439 Taban Deng Gaj 30. septembar 2005.
Gornji Nil Malakal 77.773 1.212.979 Simon Kung Puoč 25. maj 2010.

Države od 2015-2017 uredi

 
28 država Južnog Sudana stvorenih 2015

Od 2015. Južni Sudan je bio podeljen na 28 država,[1][2] sve do januara 2017.[3]

Bahr el Gazal
  1. Avejl
  2. Avejl Istok
  3. Istočna Jezera
  4. Gogrijal
  5. Gok
  6. Lol
  7. Tondž
  8. Tvik
  9. Vau
  10. Zapadna Jezera
Ekvatorija
  1. Amadi
  2. Budue
  3. Imatong
  4. Džubek
  5. Maridi
  6. Namorunjang
  7. Terekeka
  8. Jej River
Gornji Nil
  1. Boma
  2. Istočni Bieh
  3. Istočni Nil
  4. Džonglej
  5. Latjor
  6. Severni Lieh
  7. Ruveng
  8. Južni Lieh
  9. Zapadni Bieh
  10. Zapadni Nil

Oblast Abjej na granici Južnog Sudana i Sudana ima poseban administrativni status unutar Sudana i pod upravom je Administracije Oblasti Abjej. Bilo je predviđeno da 2011. održi referendum o otcepljenju od Sudana i priključenju Južnom Sudanu, međutim to se do početka 2017. nije dogodilo.

Države od 2017. uredi

 
32 države Južnog Sudana od 2017.

Nekoliko novih država je stvoreno 14. januara 2017. čime je ukupan broj država povećan sa 28 na 32.[3] Od Istočnog Bieha (od 2017. Bieh) odvojena je država Akobo, Istočni Nil je podeljen na Centralni Gornji Nil i Severni Gornji Nil, od države Latjor izdvojena je država Majvut, a od Budue odvojena je Tombora.

Bahr el Gazal
  1. Avejl
  2. Avejl Istok
  3. Istočna Jezera
  4. Gogrijal
  5. Gok
  6. Lol
  7. Tondž
  8. Tvik
  9. Vau
  10. Zapadna Jezera
Ekvatorija
  1. Amadi
  2. Budue
  3. Imatong
  4. Džubek
  5. Maridi
  6. Kapoeta (ranije Namorunjang)
  7. Tombora (od 2017)
  8. Terekeka
  9. Jej River
Gornji Nil
  1. Boma
  2. Centralni Gornji Nil (od 2017. nakon podele države Istočni Nil)
  3. Akobo (od 2017)
  4. Severni Gornji Nil (od 2017. nakon podele države Istočni Nil)
  5. Džonglej
  6. Latjor
  7. Majvut (od 2017)
  8. Severni Lieh
  9. Ruveng
  10. Južni Lieh
  11. Bieh (ranije Istočni Bieh)
  12. Fangak (ranije Zapadni Bieh)
  13. Fašoda (ranije Zapadni Nil)

Status oblasti Abjej još uvek nije rešen.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Kiir and Makuei want 28 states in South Sudan”. Radio Tamazuj. Arhivirano iz originala 08. 12. 2015. g. Pristupljeno 16. 10. 2015. 
  2. ^ „South Sudan’s Kiir appoints governors of 28 new states”. Sudan Tribune. Pristupljeno 13. 1. 2016. 
  3. ^ a b „South Sudanese President creates four more states”. www.sudantribune.com. Sudan Tribune. Arhivirano iz originala 18. 09. 2017. g. Pristupljeno 05. 09. 2017. 

Spoljašnje veze uredi