Азијска патуљаста видра
Azijska patuljasta vidra[2] ili patuljasta vidra (lat. Amblonyx cinerea) je vrsta kunolike zveri iz potporodice vidri (Lutrinae). Najmanja je vrsta vidre na svetu.[3]
Azijska patuljasta vidra | |
---|---|
Amblonyx cinerea | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Potporodica: | |
Rod: | Amblonyx Rafinesque, 1832
|
Vrsta: | A. cinerea
|
Binomno ime | |
Amblonyx cinerea (Illiger, 1815)
| |
Rasprostranjenost azijske patuljaste vidre | |
Sinonimi | |
Amblonyx cinereus |
Opis uredi
Azijska patuljasta vidra je najmanja živuća vrsta vidre.[3] Odrasle jedinke dostižu težinu do 5,4 kg i dužinu (sa repom) od 70 do 100 cm, od čega oko 30 cm otpada na rep. Telo azijske patuljaste vidre je vitko i savitljivo. Krzno sa gornje strane tela je tamnosmeđe, dok je sa donje strane prljavobelo, naročito na obrazima i vratu. Dlake su relativno kratke, dužine manje od 2,5 cm, a krzno je mekano i gusto.
Glava azijske patuljaste vidre je pljosnata, vrat kratak i debeo, a oči se nalaze na prednjoj strani glave. Uši su male i okrugle i zatvaraju se kad vidra roni. Nozdrve su tamne ili ružičaste boje. Na njušci ima brkove, koji su osetljivi na podvodne vibracije i značajni su u otkrivanju plena pod vodom.
Noge su relativno kratke, a vidra ih koristi za hodanje, plivanje, hvatanje plena i manipulaciju plenom pri hranjenju. Šape su veoma uske i imaju male plovne kožice, zahvaljujući čemu imaju odlično čulo dodira i koordinaciju. Za razliku od ostalih vrsta vidri plen love šapama, a ne ustima. Kandže su im kratke i ne rastu duže od vrhova prstiju.
Rep je dug i čini oko trećine dužine tela. Rep je mišićav, savitljiv, debeo u osnovi i sužava se ka vrhu. Vidra ga koristi za potiskivanje pri plivanju velikom brzinom, za usmeravanja pri plivanju malom brzinom i za održavanje ravnoteže kada stoji uspravno na zadnjim nogama. U osnovi repa se nalaze mirisne žlezde.
Ponašanje uredi
Azijska patuljasta vidra je dnevna životinja, koja živi u udaljenim oblastima, u kojima je bezbedna od ljudskog uznemiravanja. Ipak, neke jedinke su se prilagodile životu u blizini sela. Odličan je plivač, a pliva pomoću nogu i repa. Kada pluta i pliva koristi sve četiri noge. Kada roni može da zadrži dah 6 do 8 minuta. Obično se nakon plivanja i hranjenja tare o stabla drveća i druge biljke na svojoj teritoriji da bi ostavila svoj miris.
Hrani se mekušcima, rakovima, žabama, dok ribe nisu značajne u njenoj ishrani.[4]
Rasprostranjenost i stanište uredi
Azijska patuljasta vidra naseljava južnu Indiju, Jugoistočnu Aziju uključujući ostrva, Sumatru, Javu, Borneo i Palavan. Naseljava slatkovodna staništa kao što su močvare, reke koje meandriraju, bare i pirinčana polja. Omiljena staništa su joj bare i pirinčana polja, ali ne voli gola i otvorena područja gde ne može da pronađe zaklon. U potrazi za krabama pretražuje tršćake i rečne nanose biljnog porekla. U rečnim ekosistemima bira oblasti u kojim ima malo vegetacije. Svoja skrovišta, u kojima rađa mlade, kopa na blatnjavim obalama. Većinu svog vremena provodi na suvom, za razliku od većine drugih vrsta vidri.[1]
Izvori uredi
- ^ a b Wright, L., de Silva, P., Chan, B. & Reza Lubis, I. (2015). „Aonyx cinereus”. The IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2015: e.T44166A21939068. doi:10.2305/IUCN.UK.2015-2.RLTS.T44166A21939068.en . Pristupljeno 10. 9. 2019.
- ^ „zivotinje.rs”. Arhivirano iz originala 15. 03. 2017. g. Pristupljeno 25. 02. 2017.
- ^ a b Foster-Turley, P.; Engfar, S. (1988). "The Species Survival Plan for the Asian small-clawed otter Aonyx cinerea".
- ^ „Patuljasta vidra Beogradski zoološki vrt”. Arhivirano iz originala 06. 04. 2018. g. Pristupljeno 25. 02. 2017.
Literatura uredi
- Foster-Turley, P.; Engfar, S. (1988). „The Species Survival Plan for the Asian small-clawed otter Aonyx cinerea”. International Zoo Yearbook. 27: 79—84. doi:10.1111/j.1748-1090.1988.tb03199.x.