Aleksandar Morfidis-Nisis

Aleksandar Morfidis-Nisis (Niš, 1803Novi Sad, 9. mart 1878) bio je kompozitor, nastavnik muzike i horovođa. Studirao medicinu i filozofiju, ali nije završio studije. Znanje nemačkog, francuskog, grčkog i latinskog omogućilo mu je da podučava klasične jezike u Zagrebu, Vršcu, Temišvaru i Osijeku. U Novi Sad dolazi 1838. godine, gde radi kao nastavnik notalnog pevanja i kao horovođa u Srpskoj gimnaziji. Uporedo drži i časove klavira. Godine 1848. osniva privatnu muzičku školu. Između 1864. i 1867. godine sa svojim učenicima priređuje besede u Novom Sadu, pojavljujući se povremeno u ulozi soliste. U crkvu uvodi notalno pevanje, a 1841. ili 1842. komponuje Liturgiju koju izvodi sa svojim gimnazijskim horom. Komponuje klavirske kompozicije, uglavnom salonskog i igračkog karaktera. Valceri Pozdrav srpskim devama smatraju se prvi predstavnicima ovog žanra u srpskoj klavirskoj literaturi. Pored valcera izdvajaju se i dve polke-mazurke La jolie Bayadere i La Favorite i kadril Un souvenir de deux yeux. Morfidisova Velika poloneza predstavlja jedini primer ovog žanrau srpskoj klavirskoj muzici, a njegova klavirska etida ujedno je i i jedina sačuvana klavirska etida u srpskoj muzici do 1914. godine. Za života uživao je veliko poštovanje u Novom Sadu.

Aleksandar Morfidis-Nisis
Datum rođenja1803.
Mesto rođenjaNiš
Datum smrti1878.

Dela uredi

  • A quelles graces, polka
  • Grčka davorija (Greki sta armata Greki)
  • Gudba svatovska, za glasovir u četiri ruke
  • iz opere Fra diavolo i La Muette de Portici
  • Je ne pense qu' a toi
  • Cotillon pour le piano
  • La Marseillaise, reči i muzika Rožea de L'Istea
  • La plus belle journée de ma vie, valceri za klavir
  • Mačvanka
  • Lepa maca, marš za klavir
  • Odziv iz Poljske za glasovir
  • Potpurri élegant surdes melodie Slaves
  • Prica peva onome koji joj je krila dao, valcer
  • Rado ide Srbin u vojnike (Serbischer Marches), fur das Pianofort
  • Spavaća pesma
  • Spavaj mi čedo
  • Srpski pobedni marš
  • Syrmier kolo
  • Fantasie über des Motifs Der Tiroler und sein kind
  • Šafran, ruska pesma
  • Chantes Serbes:
    1. Prag je ovog milog srpstva, davoria, marziale
    2. Sabljo moja
    3. Ja sam Srbin srpski sin
    4. Ljubica moma
    5. Ti si dušo lepo cveće
    6. Bez tebe draga ne mogu
    7. Paraćinka
    8. Ti ne budi luda
    9. Chantes Slaves

Literatura uredi

  • Vladimir R. Đorđević, Prilozi biografskom rečniku srpskih muzičara, Beograd, 1950
  • Dragana Jeremić Molnar, Srpska klavirska muzika u doba romantizma (1841-1914), Matice srpska, Novi Sad, 2006
  • Leksikon jugoslovenskog leksikografskog zavoda, Zagreb, 1974
  • Ivana Perković Radak, Od anđeoskog pojanja do horske umetnosti, Beograd, 2008
  • Milan Savić, Naši stari, Gradska biblioteka, Novi Sad, 2010
  • Stana Đurić Klajn, Istorijski razvoj muzičke kulture u Srbiji, Beograd, 1971.