Aleksej Kaledin (rus. Алексе́й Макси́мович Каледи́н, 12. oktobra 1861 − 11. februara 1918), ruski general i ataman kozačke Donske vojske u vreme Oktobarske revolucije. Bio je jedan od organizatora Belog pokreta u Ruskom građanskom ratu.[1]

Aleksej Kaledin
Ataman donske kozačke vojske, general Aleksej Kaledin (1861−1918).
Datum rođenja(1861-10-24)24. oktobar 1861.
Mesto rođenjaUst-Khopyorskaya
Datum smrti11. februar 1918.(1918-02-11) (56 god.)
Mesto smrtiNovočerkask

Vojna služba uredi

U Brusilovljevom prodoru bio je komandant 8. armije koja je probila austrougarski front na pravcu Olika-Luck. Maja 1917. dao je ostavku na položaj komandanta armije. U oktobru 1917. nalazio se na čelu vojne vlade Donske oblasti i podržavao zbačenu vladu Aleksandra Kerenskog, a zatim, zajedno sa Lavrom Kornilovom, obrazovao kontrarevolucionarnu Dobrovoljačku armiju.[1]

Kontrarevolucija uredi

Nakon pobede boljševičke revolucije u Petrogradu, 7. novembra 1917, do 13. novembra sovijetska vlast učvrstila se u 16 gubernijskih centara, Moskva je osvojena 16. novembra, a do kraja novembra boljševici su se učvrstili u gotovo svim važnijim industrijskim centrima i na glavnim frontovima. Tamo gde su boljševici bili jaki i imali većinu u sovijetima - Lugansk, Ufa, Samara, Ivanovo-Voznesensk, Caricin - boljševici su preuzeli vlast brzo i bez teškoća.[2]

Međutim, na Donu, među konzervativnim i monarhistički orijentisanim donskim kozacima, boljševička revolucija naišla je na veoma odlučan i organizovan otpor. Ataman Aleksej Kaledin povezao se sa kozačkim vrhovima Kubana, Tereka, Astrahana i organizovao kontrarevolucionarni front, obilato pomagan od sila Antante. Pod Kaledinovom zaštitom carski generali Mihail Aleksejev i Lavr Kornilov formirali su belogardejsku Dobrovoljačku armiju. Kaledin je u novembru 1917. zauzeo Rostov na Donu i Taganrog, i najavio pohod na Moskvu. Iz Moskve, Petrograda i Donbasa upućeni su protiv njega odredi Crvene garde i revolucionarni pukovi. Boljševici su pojačali propagandni rad među kozacima, što je dovelo do vrenja u njihovim redovima. U januaru 1918. održan je kongres kozaka koji su se vraćali s fronta. Kongres je priznao sovjetsku vlast, osnovao Donski revolucionarni komitet i objavio rat Kaledinu, čije su jedinice u februaru potpuno razbijene. Obavešten o predstojećem padu Novočerkaska[a], ataman Kaledin se ubio 11. februara 1918, a u martu je osnovana Donska sovijetska republika.[2]

U popularnoj kulturi uredi

Aleksej Kaledin je jedan od epizodnih likova u romanu Tihi Don Mihaila Šolohova.[3]

Napomene uredi

  1. ^ Prestonice Donske oblasti.

Reference uredi

  1. ^ a b Gažević, Nikola (1972). Vojna enciklopedija (knjiga 4). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 197. 
  2. ^ a b Gažević, Nikola (1973). Vojna enciklopedija (knjiga 6). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 354. 
  3. ^ Šolohov, Mihail (1959). Tihi Don (knjiga 1). Beograd: Prosveta. str. 502—548.