Autobuska stanica

објекат, већи од стајалишта, где градски и међуградски аутобуси стају да покупе или одбаце путнике

Autobuska stanica ili autobuski kolodvor je uređeni objekat u kojoj se gradski ili međugradski autobusi zaustavljaju kako bi putnici ušli ili izašli.

Autobuska stanica
Autobuska stanica Vudlands u Singapuru
UBC centar na Univerzitetu Britanske Kolumbije u Kanadi
Autobuska stanica Tampere u Ratini, Tampere, Finska
Međugradska autobuska stanica u gradu Tomašov Mazovjecki, Poljska

Glavna razlika između autobuske stanice i autobuskog stajališta je u tome što je stanica mnogo veća od stajališta, kao i to da jedno naselje obično ima samo jednu autobusku stanicu dok autobuskih stajališta može biti na desetine. Putnici na stanicama mogu rezervisati karte za autobuske linije u gradu, ali i van gradova dok, s druge strane, putnici na stajaliptima samo imaju mogućnost čekanja na autobus znajući da vozili ide tačno određenom rutom.

Peroni autobuskih stanica mogu biti dodeljeni fiksnim autobuskim linijama, ili mogu biti promenljivi u kombinaciji sa dinamičkim sistemom informisanja putnika.[1] Ovo poslednje zahteva manje platformi, ali ne pruža putniku udobnost da dobro poznaje platformu i da tamo čeka.

Pristupačna stanica

uredi

Pristupačna stanica je stanica javnog prevoza putnika koja omogućava lak pristup, upotrebljiva je i nema fizičke barijere koje onemogućavaju i/ili ograničavaju pristup osobama sa invaliditetom, uključujući i one koji koriste invalidska kolica.[2]

Najveće autobuske stanice

uredi

Integrisana autobuska stanica Koimbator u izgradnji u Koimbatoru, Indija, postaće najveća autobuska stanica na svetu, izgrađena na površini od 61,62 acres (249.400 m2).

Sa 37 acres (150.000 m2), autobuska stanica Čenaj Mofusil u Čenaju, Indija, najveća je autobuska stanica u Aziji.[3][4]

Autobuska čvorišta Vudlands u Singapuru je jedna od najprometnijih autobuskih čvorišta na svetu, kroz koju dnevno prođe do 400.000 putnika u 42 autobuske linije.[5][6] Ostale autobuske stanice kao što su Bedok, Tampines i Jišun prevoze sličan broj putnika dnevno.

Najveća podzemna autobuska stanica u Evropi je Kampi centar u Helsinkiju, Finska, završena 2006. Završetak terminala je koštao 100 miliona evra, a za projektovanje i izgradnju bilo je potrebno 3 godine. Danas je ova autobuska stanica, koja se prostire na 25.000 kvadratnih metara, najprometnija autobuska stanica u Finskoj. Svakog dana terminal ima oko 700 autobuskih polazaka, koji prevoze oko 170.000 putnika.[7]

Autobuska stanica Preston u Prestonu, Lankašir, izgrađena 1969. i kasnije uvrštena na listu baštine, opisana je 2014. kao „u zavisnosti od toga kako je merite, najveća autobuska stanica na svetu, druga po veličini u Evropi i najduža u Evropi”.[8] Potpuno je renovirana 2018. godine.[9]

Najveći autobuski terminal u Severnoj Americi je Autobuski terminal Lučke uprave koji se nalazi na Menhetnu u Njujorku.[10][11][12] Terminal se nalazi u Midtaunu u Osmoj aveniji 625 između 40. ulice i 42. ulice, jedan blok istočno od tunela Linkoln i jedan blok zapadno od Tajms skvera. Terminal je najveći na zapadnoj hemisferi i najprometniji na svetu po obimu saobraćaja, opslužuje oko 8.000 autobusa i 225.000 ljudi svakog radnog dana i više od 65 miliona ljudi godišnje. Ima 223 kapije. On upravlja međugradskim autobuskim linijama širom SAD i nekim međunarodnim destinacijama uglavnom u Kanadi, od kojih je većina u okviru Grejhaund linija.

Najveći autobuski terminal na južnoj hemisferi je Tiete autobuski terminal koji se nalazi u Sao Paulu, Brazil.[13] Takođe je drugi najprometniji na svetu, opslužujući oko 90.000 ljudi radnim danom u 300 autobuskih linija na svojih 89 platformi (72 za ukrcavanje i 17 za iskrcavanje), sa uslugama za preko 1.000 gradova širom zemlje i Južne Amerike.[14] Terminal je takođe povezan sa susednom metro stanicom.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „New hightech bus station in Amstelveen opened”. Vialis. 2009-10-13. Arhivirano iz originala 2012-09-17. g. Pristupljeno 2010-02-07. 
  2. ^ Federal Transit Administration - Part 37-Transportation Services for Individuals with Disabilities - 0726CB3D4779478E8B60DA001A4ABF47 Arhivirano jun 12, 2010 na sajtu Wayback Machine
  3. ^ Dorairaj, S. (28. 12. 2005). „Koyambedu bus terminus gets ISO certification”. The Hindu. Chennai. Arhivirano iz originala 5. 7. 2006. g. Pristupljeno 16. 10. 2011. 
  4. ^ Sharma, Reethu (23. 8. 2014). „Chennai turns 375: Things you should know about 'Gateway to South India'. One India. Chennai. Pristupljeno 31. 12. 2021. 
  5. ^ See list of bus interchanges in Singapore by number of services
  6. ^ Khew, Carolyn (13. 3. 2016). „Bus interchange rolls out free buggy rides and more”. The Straits Times. Singapore. Pristupljeno 15. 6. 2019. 
  7. ^ „Kamppi –The Helsinki Underground Bus Terminal”. Xtralis. Arhivirano iz originala (pdf) 2009-09-15. g. Pristupljeno 2010-02-07. 
  8. ^ Baker, Martin (4. 1. 2014). „Love, hate and concrete: The battle for Preston Bus Station”. The Independent. Pristupljeno 2. 8. 2020. 
  9. ^ Newsroom, The (10. 7. 2018). „Preston bus station's grand reopening after £19m facelift”. Lancashire Evening Post. Pristupljeno 2. 8. 2020. 
  10. ^ „Port Authority Development Team to Build 1.3 Million-Square-Foot Office Tower Above Bus Terminal” (Saopštenje). Port Authority of NY & NJ. 30. 11. 2007. Arhivirano iz originala 27. 5. 2010. g. Pristupljeno 5. 2. 2010. 
  11. ^ Express Route to Better Bus Service How to Improve Bus Travel Across the Hudson River, and Beyond (PDF) (Izveštaj). Tri-State Transportation Campaign. maj 2009. Pristupljeno 20. 4. 2012. „The Port Authority Bus Terminal (PABT), in midtown Manhattan, is the largest and busiest bus passenger facility in the world. Used by both public and private bus carriers, the terminal has 223 bus gates, 1,250 spaces of public parking, along with commercial and retail space. 
  12. ^ Haddon, Heather (3. 9. 2012), „Late Starts On N.J. Buses”, The Wall Street Journal, Arhivirano iz originala 19. 2. 2015. g., Pristupljeno 6. 9. 2012 
  13. ^ „Conheça São Paulo” (na jeziku: portugalski). Folha de S. Paulo. 2006-01-23. Pristupljeno 2022-01-29. 
  14. ^ „Sobre o Terminal”. Terminal Rodoviário do Tietê (na jeziku: portugalski). Pristupljeno 2022-01-29. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi