Ajvar ili hajvar[1] je specijalna vrsta salate, specijalitet balkanske kuhinje, napravljena od crvene paprike. Ajvar je poreklom iz Srbije, pa se naziva i „srpska salata“[2] ili „srpski povrtni kavijar“.[3] Koristi se kao dodatak mnogim jelima, a najčešće kao hlebni namaz. Uz papriku se najčešće dodaje i plavi patlidžan. Salata od čistog plavog patlidžana se zove pinđur, tako da se za njihovu mešavinu naizmenično koriste oba izraza.

Ajvar
Ajvar
Vrsta jelasalata
Regije ili država Srbija
Deo nacionalne kuhinjesrpska
Temperatura serviranjahladno i toplo
Glavni sastojcipaprika, plavi patlidžan
  Mediji: Ajvar

Ajvar se tradicionalno pravi na jesen, kada je puna sezona paprike, i koristi cele godine. Ajvar se pravi i od ljutih i od slatkih paprika. Priprema se ručno u otvorenim šerpama na šporetu na drva. Pre same pripreme ajvara, paprike se ispeku, pažljivo oljušte, ocede i samelju. Paprike se peku na šporetu, štednjaku, na roštilju (skari) ili na furuni takozvanoj "bubnjari".

Pre serviranja obično se doda malo sitno iseckanog, posoljenog belog luka. Ime potiče od turske reči havyar, što znači „usoljena/slana ikra“, i deli etimologiju sa kavijarom.[4]

Etimologija i poreklo uredi

Ime ajvar potiče od turske reči haviar, što znači "usoljena ikra, kavijar" i dolazi iz persijske reči "kaviiar".[2][3] Pre 20. veka na Dunavu se dogodila značajna lokalna proizvodnja kavijara, a jesetra je plivala od Crnog mora do Beograda.[4] Domaći ajvar, što znači „kavijar“, bio je veoma popularno jelo u beogradskim domovima i restoranima,[5] ali domaća proizvodnja kavijara nije bila stabilna, počev od 1890-ih, zbog radnih sporova. Na kraju je u beogradskim restoranima, kao zamena za kavijar, ponuđena specijalna salata od paprike pod nazivom „crveni ajvar“ ili „srpski ajvar“.[6]

Izvori uredi

  1. ^ , 2003, s. v. ajvar
  2. ^ a b https://www.nisanyansozluk.com/?k=havyar&x=0&y=0
  3. ^ a b Etimološki rečnik srpskog jezika I, 2003, s.v. ajvar
  4. ^ a b Pančić, Josip (1860). Pisces Serbiae. str. 33. ; Petrović, Mihailo (1941). Đerdapski ribolov. 
  5. ^ „Belgrade through the ages”. 7. 1960: 61, 64. ; Popović, Dušan J. (1964). Beograd kroz vekove. str. 93, 215, 241. 
  6. ^ Burr, Malcolm (1935). Slouch hat. str. 165. ; Lovett Fielding Edwards (1954). Introducing Yugoslavia. str. 79. 

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi