Banja La Perla, u Mar del Plati, je delo arhitekte Klorinda Teste dizajniran 1985. godine.

1983. godine, povratkom demokratije u Argentinu, radikalni lider Angel Roig pobedio je na opštinskim izborima u Mar del Plati, gde preuzima ogroman dug preuzet tokom vojne diktature i mora smanjiti javnu potrošnju da bi povratio sredstva. Međutim, među retkim urbanim projektima, promoviše izgradnju odmarališnog kompleksa na plažama La Perla, sličnog onom koji je nekoliko godina ranije otvoren u Punta Mogotesu.

Umetnik plastike i arhitekta Klorindo Testa, sa arhitektama Huanom Genoudom i Osvaldom Alvarezom Rojasom, dobio je 1985. godine prvu nagradu na nacionalnom konkursu za urbanu intervenciju u priobalnom delu naselja La Perla, duž 5 banja.

U organizaciji opštine, kompleks je trebalo da se zameni jedinstvenim i koherentnim predlogom banje koja je već postojala, koji su bili neravnomerni, izgrađeni i preuređeni u različito vreme i potpuno zastareli. To je ujedno bilo jedino područje gradskih plaža koje nije bilo urbanizovano.

Radovi su započeli 1987. godine, uprkos snažnom protivljenju stranaka u Savetu za raspravu, koje su konačno glasale za projekat. Izgradnja je teško napredovala, usled snažne inflacije, koja je za nekoliko godina dostigla hiperinflaciju, neprestano utičući na troškove i naknade izvođača radova, koji su se s vremena na vreme morali prilagođavati. Uprkos tome, kompleks je mogao biti otvoren 1989. godine.

Koncept i struktura

uredi
 
Panoramski pogled na banju La Perla od „Alfonsine“ ka severu.

Projekat se sastoji od linearne konstrukcije koja povezuje pet banja. To je urbana lokacija koja povezuje grad i plažu šetnjom u visinu, poput šetališta s pogledom na more. Ulica se pretvara u rampu, balkon, stepenište ili terasu koji povezuju komercijalne prostorije, svlačionice i toalete na različitim nivoima. Šetnja ide paralelno sa stazom, odvojena prazninama na kojima se uvodi vegetacija. U područjima gde konstrukcija raste u visinu, velike praznine otkrivaju more, uokvirujući ga kao na slici. Tih i lišen monumentalnosti, ansambl se artikuliše predlažući rute koje pozivaju na kontemplaciju. To je mesto gde se čovek i priroda susreću, gde otkrivaju i ponovo se susreću u neprestano promenljivim situacijama.

Korišćen je sistem armiranobetonskih greda i stubova. Iako je u nekim oblastima ostao izloženi beton na konstrukciji, velika većina je obložena ciglom.

Reference

uredi