Badžao (Vajai, badžao, oranglaut), drugi naziv Orang Laut, narod je nastanjen oko ušća reka na ostrvima Sumatra, Kalimantan i Celebes, kao i manjim ostrvima (Bangka, Belitung i dr).

Badžao
Žene u tradicionalnoj nošnji
Ukupna populacija
1.093.672 (širom sveta)
Regioni sa značajnom populacijom
Malezija, Indonezija Filipini


Razdeljeni su po plemenima, od kojih mnoga žive lutajući s ostrva na ostrvo, stoga Badžao važe za morske nomade. U okviru njih su srodni narodi Baruci, Lomi, Džuri, Rajati, Džohori, Mantazi, Mapori i Belomi. Kroz istoriju, pripadnici ovog naroda su bili nomadski, pomorsi ljudi, koji su živeli od ribolova i trgovine. Živeli su blizu morske obale, tu su podizali kuće i plovili, ručno izrađenim čamcima u kojima su mnogi i živeli. Danas mnogi žive u selima kao što je Torosiadže, naselje jedinstveno po tome što leži na jedan kilometar do mora[1].

Jezik pripada zapadnoaustronezijskoj grupi austronezijske porodice jezika. Vera je islam (suniti), sa delom tradicionalnog verovanja.

Populacija uredi

Ukupno: oko 1.093.672 (širom sveta):

Jezik uredi

Badžau narodi govore na desetak jezika podgrupe Badžau zapadne malajsko-polinežanske porodice. Sinama je najčešće ime za ove jezike, ali se takođe zovu Badžau, posebno u Maleziji. Većina pripadnika naroda Badžau može govoriti više jezika. Jezici su nekada bili klasifikovani pod centralno filipinskim jezicima geografske grupe Malajsko-polinežanske porodice austronezijskih jezika, ali zbog značajnih razlika sa susednim jezicima oni su klasifikovani u posebnu grupu sa drugim filipinskim jezicima.

Religija uredi

Religija se može razlikovati među različitim podgrupama Sama-Badžau - od striktnog pridržavanja sunitskog islama, oblika narodnog islama (islama pod uticajem sufijeve tradicije ranih muslimanskih misionara), do animističkih verovanja u duhove i obožavanje predaka. Postoji mali broj katolika i protestanata, najčešći u Južnom Davau na Filipinima.

Literatura uredi

Izvori uredi