Beinit (po engl. E. C. Bain) je prelazna mikrostruktura koja se pojavljuje tokom termičke obrade ugljeničnih čelika. Stvara se na temperaturama koje leže između temperatura stvaranja perlita i temparatura stvaranja martenzita.

Lična karta:
  • Ime: čelik
  • Datum rođenja: početak 1. veka p. n. e.
  • Godišnja proizvodnja: 1,13 milijardi tona (u 2005. godini)
Fizičko-hemijske osobine:
Alotropske modifikacije železa:
Mikrokonstituenti u čeliku i gvožđu:
Faze legura gvožđa

Austenit (γ-gvožđe; čvrsto)
Bainit
Martenzit
Cementit (Fe - karbid; Fe3C)
Ledeburit (ferit - eutektički cementit, 4,3% ugljenika)
Ferit (α-gvožđe; meko)
Perlit (88% ferit, 12% cementit)
Sferoidit

Vrste čelika

Ugljenični čelik (do 2,1% ugljenika)
Nerđajući čelik (legura sa hromom)
HSLA čelik (visoko čvrsti niskolegirani čelik)
Alatni čelik (vrlo tvrd; termički obrađen)

Ostali materijali na bazi gvožđa

Liveno gvožđe (>2,1% ugljenika)
Prerađeno gvožđe (skoro bez ugljenika)
Duktilno gvožđe

Fazni dijagram Fe-C, pokazuje eutektoidnu temperaturu i sastav pri kojima se formira beinit

Struktura i osobine uredi

Stavranje perlita je čisto difuzioni proces (rekonstruktivni proces), dok se stvaranje martenzita odvija bezdifuziono (smicajni proces). Kao je već pomenuto beinit je prelazno stanje stvaranje, odnosno kombinacija difuzionih i bezdifuzionih faznih promena. Konačan izgled mikrostrukture beinita zavisi u najvećoj meri od brzine hlađenja, masenog udela ugljenika, odnosno masenog udela ostalih legirajućih elemenata. Beinit se, kao i perlit, sastoji iz ferita i cementita (Fe3C). Razlikuje se od klasičnog ferita po obliku zrna tzv. „beinitnog ferita“, kao i po obliku, raspodeli i veličini cementita istaloženog u feritnoj osnovi. U osnovi beinit se deli na dve podgrupe: tzv. gronji beinit (grubi beinit) i donji beinit (fini beinit). Kao u slučaju martenzita i beinit zbog svoje prirode nastanka, koja uključuje difuzione i nedifuzione (u ovom slučaju smicajne) procese, nije prisutan na faznom dijagramu Fe3C. U tu svrhu se koriste izotermalni, odnosno tzv. TTT dijagrami (engl. Time-Temperature-Transformation).

Pogledaj uredi

Spoljašnje veze uredi

Literatura: uredi

  • H. Schuman, H. Oettel, "Metallografie", WILEY-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim, 2005