Berolina
Berolina je ženska personifikacija[1] Berlina i alegorijska ženska figura koja simbolizuje grad. Jedan od najpoznatijih portreta Beroline je statua koja je nekada stajala na Aleksanderplacu.[2]
Statua
urediGodine 1871, car Vilhelm I naredio je izgradnju statue Beroline, visine 11 m, na trgu Belle-Alliance (današnji Meringplac), u čast pobedničkih trupa koje su se vratile iz Francusko-pruskog rata.[3]
Još jednu statuu su 1889. dizajnirali vajari Emil Hundrajzer (1846–1911) i Mišel Lok (1848–1898) kao dekorativni element za državnu posetu kralja Italije Umberta I.[3] Figura Berolina je izlivena u gipsu i postavljena na Potsdamer plac. Statua visine 7,55 m prikazivala je ženu sa krunom od hrastovog lišća. Inspiracija je navodno bila jedna slika u gradskoj većnici (Crvena gradska kuća) koja je prikazivala ćerku berlinskog obućara Anu Sase.
1895. godine, Hundrajzerova gipsana figura je izlivena u bakru i otkrivena na Aleksanderplacu 17. decembra. Teška pet tona, postavljena je ispred mesta gde je Herman Tic podigao svoju robnu kuću 1904. godine.
Statua je oštećena u borbama na barikadama Nemačke revolucije 1918-1919. Morala je biti uklonjena tokom izgradnje podzemne linije U5 1927. godine, ali je ponovo postavljena 1933. godine. Obližnja zgrada Berolinahaus, izgrađena 1929–1932, prema planovima Petera Berensa, dobila je ime po statui. Konačno je demontirana 26. avgusta 1942. godine i verovatno pretopljena 1944. godine u ratne svrhe.[3] Model je sačuvan u Markišes muzeju.
Godine 2000. osnovano je udruženje pod nazivom "Wiedererstellung und Pflege der Berolina e.V." (Rekonstrukcija i održavanje Beroline eV) sa ciljem da se obnovi statua.[4]
Ime
urediMnoge berlinske kompanije nose naziv "Berolina". Vodeći nemački filmski studio iz 1950-ih zvao se Berolina film. U prošlosti je bilo nekoliko radio i televizijskih emisija u kojima se pominje personifikacija grada. Danas je to popularno ime radija centralne berlinske policije.
Osamdesetih godina prošlog veka organizovane su muzičke nagrade "Berolina", sponzorisane od strane TV mreža ARD, ZDF i ORF, a na televiziji ih je vodio Tomas Gotšalk 27. avgusta 1987. sa ukupno 15 muzičara i bendova.[3]
Nekoliko pesama, muzičkih pesama i drama nosi naziv „Berolina“; kao na primer, dela Kurta Tuholskog,[5] Gintera Nojmana, Ulija Hercoga i Aleksandra fon Bentajma.
Asteroid glavnog pojasa 422 Berolina, takođe je nazvan po gradu.
Foto galerija
uredi-
Berolina na Potsdamer Placu, 1889.
-
Berolina na Aleksanderplacu, 1900.
-
Statua 1942.
-
Berolina pleše, skulptura Aksela Anklama, na Hausvogtejplacu (2004)
Vidi još
uredi- Berlino, mascot for the 2009 World Championships in athletics
- Berolina (train), which ran between Warsaw and Berlin
- Flag and Coat of Arms of Berlin
- Germania, national personification of Germany
- Hammonia, personification of Hamburg
Reference
uredi- ^ The traditional Latin name of Berlin is the neuter Berolinum.
- ^ „Bildhauerei in Berlin - Katalog”. Bildhauerei-in-berlin.de. Arhivirano iz originala 2012-06-05. g. Pristupljeno 2012-02-11.
- ^ a b v g „Historie”. Berolina-standbild.de. Arhivirano iz originala 2012-04-26. g. Pristupljeno 2012-02-11.
- ^ Alexander Glintschert. „Berolina”. Anderes-berlin.de. Pristupljeno 2012-02-11.
- ^ Berolina by Kurt Tucholsky