Bitka kod Gros Jegersdorfa

Bitka kod Gros Jegersdorfa vođena je 30. avgusta 1757. godine između ruske i pruske vojske. Deo je Sedmogodišnjeg rata.[1]

Bitka kod Gros Jegersdorfa
Deo Sedmogodišnjeg rata

Bitka kod Gros Jegersdorfa
Vreme30. avgust 1757. godine
Mesto
Gros Jegersdorf, danas Kalinjingradska oblast
Ishod Ruska taktička pobeda, pruska strategijska pobeda
Sukobljene strane
Rusija Ruska Imperija Kraljevina Pruska Prusko kraljevstvo
Komandanti i vođe
Stepan Fjodorovič Apraksin Hans fon Levalt
Jačina
55.000[1] - 75.000[2] 25.000[1] - 25.500[3]
Žrtve i gubici
5.400[2] - 5.950 poginulih i ranjenih[1] 4.500[1] - 5.000 poginulih i ranjenih[2]

Bitka uredi

Ruski maršal Apraksin je sa oko 55.000 ljudi prešao Pregel (Pregolja) i 29. avgusta noćio zapadno od Norkitena (nem. Norkitten) u nameri da narednog dana napadne Pruse koji su se nalazili zapadno od sela Gros Jegersdorf (nem. Gross Jagersdorf).[1]

Pruski maršal Hans fon Levalt (nem. Hans von Lehwaldt) sa oko 25.000 vojnika preduhitrio je Ruse i u zoru 30. avgusta prešao u napad, pretpostavljajući da ima pred sobom slabije ruske snage. Na desnom krilu je sa 15 eskadrona, severno od Uderbalena (nem. Uderballen) uspeo da potisne rusku konjicu, ali je ubrzo obuhvatnim kontranapadom pešadije prisiljen da se povuče na visove južno od mesta. Na levom krilu su 35 pruskih eskadrona potisli rusku konjicu južno od Vajnotena (nem. Veynothen) i zarobili 10 topova, ali su zatim snažnom artiljerijskom paljbom iz Norkitenske šume (nem. Wald von Norkitten) prisiljeni na povlačenje u visinu Vajnotena, gde su ostali štiteći levi bok pešadije. Pruske snage u centru (20 bataljona) sa dve kolone preko Uderbalena i Daupelkelna napale su ruske trupe, koje su se prikušljale za napad i potisnule ih u šumu, gde su dale jak otpor. Pošto nisu imali čvrstu jedinstvenu komandu, ruski zapovednici samoinicijativno su reagovali. Uz snažnu artiljerijsku podršku i sadejstvo levog krila, general P. A. Rumjancev je protivnapadom rezerve oko 9 časova prisilio Pruse na povlačenje prema Gros Jegersdorfu, odakle su neometano odstupili na severnu obalu Pregela.[1]

Posledice uredi

Maršal Apraksin je propustio da iskoristi pobedu i goni poražene. Nakon neuspešnog prelaska reke Ale kod Fridlanda, na opšte iznenađenje, 8. septembra naredio je odstupanje na granicu. Zbog toga je smenjen i stavljen pred sud. Pruski gubici iznosili su oko 4.500 ljudi, a ruski oko 5.970.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 3), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1972), str. 335
  2. ^ a b v Tucker 2009, str. 771
  3. ^ Tucker 2009, str. 771

Literatura uredi

  • Tucker, Spencer C. (2009). A Global Chronology of Conflict. str. 771. 

Izvori uredi