Bitka kod Lavova (1914)

Bitka kod Lavova ili bitka kod Lemberga je prva velika bitka između Rusije i Austrougarske u Prvom svetskom ratu. Bitka se odvijala od 26. avgusta do 11. septembra 1914. godine. Rusi su zauzeli Lavov i pomakli su front za 160 kilometara. Austrougarska vojska je bila desetkovana. Porazom kod Lavova u rusko zarobljeništvo je palo dosta srpskih vojnika, koji si bili pod upravom Austrougarske, posebno iz Banata i Slavonije.[1]

Bitka kod Lavova
Deo Prvog svetskog rata
Vreme26. avgust11. septembar 1914.
Mesto
Lavov, Galicija (današnja Ukrajina)
Ishod Ruska pobeda
Sukobljene strane
Ruska Imperija
Ruska Imperija
Austrougarska
Austrougarska
Komandanti i vođe
Ruska Imperija Nikolaj Ivanov Austrougarska Konrad fon Hecendorf
Jačina
1.200.000[traži se izvor] 1.000.000[traži se izvor]
Žrtve i gubici
255.000 300.000 žrtava 130.000 zarobljenika

Uvod uredi

Pošto su Rusi bili poraženi u Istočnoj Pruskoj, načelnik generalštaba austrougarske vojske Konrad fon Hecendorf je odlučio da započne sa ofanzivom u Galiciji, pre nego što Rusi budu imali još veću brojčanu nadmoć. Ruski komandant Nikolaj Ivanov je očekivao ofanzivu blizu Lavova. Zbog toga je pokrenuo dve ruske armije sa juga i još dve armije, koje bi napadale sa severa.

Bitka uredi

Severni front uredi

Austrougarska 1. armija pod komandom Viktora Dankla kretala se prema Brest-Litovsku, da bi prekinula železničku prugu Kijev-Varšava. Dankl je napao i potisnuo rusku 4. armiju u bici kod Krasnika. Desno od austrijske 1. armije, austrijska 4. armija je potisnula rusku 5. armiju pod komandom Pavela Plehve.

 
Istočni front do 26. septembra 1914.

Južni front uredi

Kako su Rusi bili potiskivani na severnom frontu austrijska armijska grupa pod komandom Kovesa je u isto vreme napredovala protiv Ivanovljeva levoga krila. Na južnom frontu Ivanov je imao 3. armiju pod komandom Nikolaja Ruska i 8. armiju pod komandom sposobnoga Alekseja Brusilova. U bici kod Gnjile Lipe 26. avgusta-30. avgusta 1914. ruska 3. i 8. armija su ostavrili veliku pobedu nad austrougarskom vojskom. Austrijska vojska se našla u rasulu da se dugo nije mogla regrupisati. Nije im pomoglo ni to što su Rusi imali zastoj zbog loših puteva.

Lemberg uredi

Pošto se cela Kovesova grupa jako povlačila, Konrad fon Hecendorf je povukao snage sa severnoga fronta, jer je smatrao da tu Rusi više ne predstavljaju opasnost nakon poraza u bici kod Krasnika. Međutim Rusi su i tu predstavljali opasnost, jer je Ivanov naredio ruskoj 5. armiji da napadne i potisne austrougarsku vojsku, čim su počeli sa premeštanjem vojske na jug u bitku poznatu pod nazivom bitka kod Rave Ruskaje. Pozvali su brzo i austrijsku 2. armiju iz Srbije, ali bilo je prekasno, jer je razbijen celi austrijski front u Galiciji, a Rusi su preuzeli kontrolu nad Lavovom.

Rezultati uredi

Kad se austrougarska vojska počela povlačiti vojnici Sloveni su se predavali, a neki su čak prešli da se bore u ruskoj vojsci protiv Austrougarske. Do 11. septembra Rusi su zarobili 130.000 austrijskih vojnika. Austrougarska vojska je imala 300.000 žrtava. Rusi su pomerili liniju fronta za 160 kilometara na Karpate, a austrijska tvrđava u Pšemislu je ostala opkoljena, a opsada Pšemisla je trajala preko 100 dana. Ta bitka kod Lavova je desetkovala austrougarsku vojsku, ostali su bez velikoga dela obučenih oficira. Iako su Rusi bili teško poraženi u bici kod Tanenberga, ruska pobeda kod Lavova sprečila je da taj debakl ima svoj puni odraz na rusko javno mjenje.

 
Uništeni austro-ugarski rov tokom ruskog bombardovanja za vreme bitke kod Galicije

Literatura uredi

  • Tuchman, Barbara, The Guns of August (1962)
  • Tucker, Spencer, The Great War: 1914-18 (1998)

Reference uredi

  1. ^ Pandurović, Vladislav (2014). Srpska pisma iz svetskog rata 1914-1918. Novi Sad: Prometej. ISBN 9788651509165. 

Spoljašnje veze uredi