Bolgar

град у Русији

Bolgar (Bulgar; rus. Болгар, Булгар) je grad u Rusiji, administrativno središte Spaskog regiona u Republici Tatarstanu, koja se nalazi na levoj obali reke Volga je, 140 km od glavnog grada Kazanja. Ima oko 8.000 stanovnika.

Bolgar
rus. Болгар

Administrativni podaci
Država Rusija
RepublikaTatarstan
Status grada1781
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.8.650
 — gustina74,57 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate54° 58′ 00″ S; 49° 02′ 00″ I / 54.966667° S; 49.033333° I / 54.966667; 49.033333
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina80 m
Površina116 km2
Bolgar na karti Rusije
Bolgar
Bolgar
Bolgar na karti Rusije
Ostali podaci
Pozivni broj(+7) 84347
OKATO kod92232501

Saveremeni grad je osnovan 1781. od sela Spask. U periodu 19261935. se zove Spask Tatatarski, 1935 je preimenovan u Kujbišev u čast ruskog revolucionara Valerijana Kujbiševa.

Godine 1991. grad je uzeo ime Bolgar (Bulgar) u pomen drevne prestonice Bolgara Velikog, države volško-kamskih Bugara, koja se prostirala oko donjeg toka reke Kama i srednjeg toka reke Volge, čije se ruševine nalaze nedaleko od grada. U 10. veku grad doživljava veliki procvat, Bio je najveće tržište na Volgi i trgovao je i sa Istokom i Zapadom. Od druge polivine 13. veka jedan je od važnih gradova Zlatne horde. Iz tog vremena sačuvani su ostaci arhitektonskih spomenika: džamija, mauzoleji, vodovod, mostovi i dr.

Od 2010. godine, na inicijativu i pod pokroviteljstvom prvog predsednika Republike Tatarstan, Mintimera Šajmieva, u Bolgaru je započeta realizacija velikorazmernih projekata nacionalne fondacije za očuvanje i razvoj Bolgara i Svijažska „Oživljavanje”, koja obuhvata rekonstrukciju istorijskih lokacija i izgradnju novih kulturnih i infrastrukturnih objekata. Izgrađena je nova zgrada saborne „Bele džamije” (koja je po stilu slična džamiji Kul Šarif u Kazanju, ali je manjih dimenzija), kompleks rečne luke, hoteli i ekspoziciono-informativni centar muzej-parka, Muzej hleba sa mlinom i pekarom, muzej zanatstva sa kovačnicom i drugi objekti.

Geografija uredi

Grad se nalazi na levoj obali Volge, 83 km južno od Kazanja (kopnenim putem — 175 km).

Stanovništvo uredi

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo stanovnika, (%) više nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
6.2007.0237.2318.3838.3978.655[1]8.650

Etnički sastav: Rusi — 83,4%, Tatari — 12,9%, Čuvaši — 2,1%.

Religija uredi

Glavne verske zajednice grada su pravoslavno hrišćanstvo (Čistopoljska eparhija Ruske pravoslavne crkve) i islam (sunizam).

Pravoslavni hramovi:

  • crkva Svetog Avrama Bolgarskog
  • čudotvorni izvor Svetog Avrama Bolgarskog i Vladimirskog čudotvorca
  • Trojicki molitveni dom
  • Uspenjska crkva na teritoriji Bolgarskog muzej-parka

Džamije:

  • Bela džamija

Dana 4. septembra 2017. u Bolgaru je zvanično otvorena Bolgarska islamska akademija

Infrastruktura uredi

U blizini savremenog grada nalazi se Državni istorijski i arheološki muzej-park Bolgar, kome se planira dodeliti federalni status, a takođe je uključen i u spisak svetskih kulturnih spomenika UNESKO-a. Pretpostavlja se da će drevno naselje Bolgar i grad Bolgar postati novi regionalni turistički centar.

Saobraćaj uredi

Rečna luka prima putničke brodove, koji plove duž rute Kazanj—Bolgar.

Privreda uredi

U gradu je razvijena pekarska industrija.

Znamenitosti uredi

  • Bolgarski muzej-park koji podrazumeva:
  • Ostaci zemljanih utvrđenja i rovova (kraj 1415. veka)
  • Severni mauzolej
  • Istočni mauzolej
  • Crna palata
  • Bela palata
  • Hanska grobnica
  • Saborna džamija
  • Veliki minaret (rekonstrukcija)
  • Mali minaret
  • Uspenska crkva bivšeg Uspenskog manastira (iz 1732. godine), sada — privremeno istorijsko-arheološki muzej
  • Muzej bolgarske civilizacije
  • Muzej Kurana
  • Dom lekara
  • Muzej dvorjanstva
  • Muzej čaja
  • Muzej Abdule Ališa
  • Muzej rečnog grada
  • Muzej hleba

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Literatura uredi

  • Opća enciklopedija JLZ Zagreb (1997). str. 593

Spoljašnje veze uredi