Borovički rejon
Borovički rejon (rus. Боровичский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon u istočnom delu Novgorodske oblasti, na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije.
| Borovički rejon Borovičskiй raйon | |
|---|---|
.svg) | |
 | |
| Država |  Rusija |
| Federalni okrug | Severozapadni |
| Administrativni subjekt |  Novgorodska oblast |
| Admin. centar | Boroviči |
| Status | opštinski rejon |
| Osnivanje | 1927. |
| Površina | 3.137,9 km2 |
| Stanovništvo | 2014. |
| — broj st. | 67.162 |
| — gustina st. | 21,4 st./km2 |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Registarske tablice | 53 |
| Zvanični veb-sajt | |
.png)
_(1772).png)
Administrativni centar rejona je grad Boroviči. Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2014, na teritoriji rejona je živelo 67.162 stanovnika ili u proseku oko 22,1 st/km².
Geografija
uredi.svg)
Borovički rejon smešten je u istočnom delu Novgorodske oblasti, na području Valdajskog pobrđa. Obuhvata teritoriju površine 3.137,9 km² i po tom parametru na 6. je mestu među rejonima u oblasti (od ukupno 21 rejona). Graniči se sa Mošenskim rejonom na istoku, na severoistoku je Hvojnjanski, na severu Ljubitinski, a na zapadu Okulovski rejon. Na jugu su Bologovski i Udomeljanski rejoni Tverske oblasti.
Rejon se nalazi u basenu reke Mste koja na tom području protiče u pravcu jugoistok-severozapad. Najveća pritoka Mste na području rejona je reka Uver, a značajniji vodotok je i reka Sježa na krajnjem jugoistoku. U jugozapadnom delu rejona nalazi se rečica Poneretka, najveća ponornica u oblasti. Rejon je poznat po brojnim jezerima od kojih je najveće jezero Piros koje se nalazi uz granicu sa Tverskom oblašću. U istočnom delu rejona, kao i na krajnjem jugu nalaze se značajnija prostranstva močvarnog tipa.
Deo toka reke Mste, na potezu od sela Opečenski Posad do zaseoka Šibotovo dobio je naziv Borovičke kaskade (rus. Боровичские пороги), zbog brojnih brzaka koji se nalaze na tom delu toka. na oko 30 kilometara toka u tom delu pad reke je oko 70 metara, i postoji preko 50 brzaka.
Znatan deo rejonske teritorije je pod šumama.
Istorija
urediBorovički rejon uspostavljen je 1927. godine kao administrativna jedinica unutar Borovičkog okruga tadašnje Lenjingradske oblasti. U granicama Novgorodske oblasti je od njenog osnivanja 1944. godine.
Demografija i administrativna podela
urediPrema podacima popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona je živelo ukupno 25.808 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2014. tu živelo 67.162 stanovnika, ili u proseku 22,1 st/km².[2] Po broju stanovnika Borovički rejon je na prvom mestu u oblasti.
| 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 26.649 91.883 |
--- | --- | 84.875[3] | 76.840[4] | 69.365[1] | 67.162* |
Napomena: * Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na području rejona postoje ukupno 324 seoska naselja podeljena na ukupno 11 drugostepenih opština (10 seoskih i 1 gradska). Administrativni centar rejona je grad Boroviči koji je ujedno i jedino naselje urbanog tipa.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (15. март 2013)
- ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (27. април 2020)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
uredi
