Brdski biciklizam je ekstremni sport u kom se biciklom vozi preko puteva kao što su šume, brda, planine, kolski putevi, parkovi, poljane, koji se jednim imenom nazivaju „ofroud“ putevi. Sam sport zahteva posebnu opremu i bicikle, kao i određena predznanja, iskustvo i tehniku za ofroud vožnju. Voziti se može bilo na brdskom, bilo na hibridnom biciklu, a zajednička odlika svih brdskih bicikala su široke gume sa kramponima, široke i ojačane cevi rama i suspenzija na prednjoj viljuški.[1] U Srbiji razvijen je i "Downhill" biciklizam u kome se ističe naš poznati vozač Nikola Tanasković koji je u saradnji sa firmom “Scott”.

Takmičar u trci brdskog biciklizma

U zapadnim zemljama, odakle je stigao kod nas, brdski biciklizam je veoma popularan sport, i u njega se dosta ulaže. Biciklisti se trude i uspevaju da privuku veliki broj ljudi okrenutih prirodi, sportu i zdravom telu i duhu putem organizovanja mnogobrojnih trka tokom sezone, organizovanjem maratona, revijalnih i reklamnih vožnji i trka u dobrotvorne svrhe.

Podela uredi

 
Adam Kreg vozi brdski bicikl na Letnjim Olimpijskim igrama 2008. godine

Danas je biciklizam standardni olimpijski sport u nekoliko disciplina. Postoji i određen broj biciklističkih disciplina koje nisu u olimpijskom programu. Najrasprostranjenije biciklističke kategorije su[2]:

  1. Ekstremni biciklizam (BMX)
  2. Ciklokros
  3. Brdski biciklizam (MTB)
  4. Drumski biciklizam
  5. Velodromski biciklizam
  6. Ležeći bicikl

Brdski biciklizam se deli na[3]:

  • Kros Kantri (engl. cross-county - XC)
    • olimpijski (XCO)
    • od tačke to tačke (XCP)
    • hronometarski (XCT)
    • maratonski (XCM)
    • etapni (XCS)
    • štafetni (XCR)
    • krijetijumski (XCC)
  • Daunhil (engl. downhill/DH)
    • individualni (DHI)
    • masovni (DHM)
  • For kros ili Dual Slalom (engl. Four cross/Dual slalom/4X)

Vrste brdskih bicikla uredi

Hardtejl bicikl
Hardtejl Kenondejl F900 bicikl
Ful sespenšn bicikl

Bicikl je nastao je u Evropi u 19. veku, ali nije poznat ni pronalazač, ni tačna godina pronalaska, a kroz istoriju je bilo više primera vozila pokretanih ljudskom snagom. Za prvog vozača bicikla smatra se nemački baron Karl fon Drajs (nem. Carl von Draisć), koji je 1817. godine vozio svojevrsni bicikl na guranje. Starlijev model bicikla iz 1885. godine najčešće se smatra prvim modernim biciklom. Dalje poboljšanje bilo je uvođenje pneumatskih guma, 1888. godine, koje je uveo Škot Džon Danlop. Od tada se osnovni koncept bicikla nije bitno menjao, osim što su današnji bicikli daleko lakši za upravljanje i sigurniji.

Prva brdska bicikla izrađena su u Americi Kaliforniji šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka. Među prvima su bila bicikla marke Švin (Schwinn), Spešalajzd (Specialized) i Geri Fišer (Gary Fisher) i poznati kanadski Roki mauntin. Danas postoji nekoliko tipova brdskih bicikla, koja su namenjena različitim tipovima terena. Prvi brdski bicikli nisu imali amortizere za ublaženje udaraca, a danas se oni redovno ugrađuju.[4]

Hardtejl uredi

Hardtejl (Hardtail) brdska bicikla imaju samo prednju suspenziju (amortizaciju), dok je zadnji deo bez amortizera. Takav bicikl je uglavnom dosta brzo za uspone i dobar je za kros kantri trke. Zbog nedostatka zadnjeg amortizera nisu idealni za vrlo neuređene terene i za spuštanje po njima, kao što su daunhil, for kros, više tehničke kros kantri staze i slično.[5][6]

Ful sespenšn uredi

Ful sespenšn (Full suspension) bicikla imaju prednje i zadnje amortizere. Idealni su za spuštanje po neuređenim stazama ali su vrlo spori na usponima, jer zbog povećane težine vozači gube više energije a tome doprinose i sami amortizeri koji upijaju neravnine na terenu. Danas većina novih ful sespenšn bicikala ima opciju zaključavanja amortizera (i prednjih i zadnjih) (lockout) koja se koristi kod uspona. Tada je gubitak energije zbog rada suspenzije smanjen.

Postoje ful suspenšn bicikli koji se koriste za daunhil i forkros trke i oni koji se koriste za kros kantri. Prvi imaju veći hod amortizera, dok drugi imaju maksimalno 120 mm hoda, a uglavnom 80 i 100 mm. Takođe, zadnji amortizer je jači i na drugačijem je položaju od prednjeg. Ful sespenšn bicikli se koriste za maratone i za kros kantri ako je trka suviše tehnički zahtevna.[7]

Poznati proizvođači uredi

Među danas najpoznatijim proizvođačima brdskih bicikala su uglavnom američke kompanije, a tradiciju pionira nastavljaju Švin, Geri Fišer i Spešalajzd. Jedni od najkvalitetnijih današnjih proizvođača je Kenondejl (engl. Cannondale) koji daje doživotnu garanciju na ram i jedan je od retkih proizvođača koji proizvodnju nije preselio na Tajvan. Vrlo su poznati proizvođači su i KHS (engl. KHS)[8], SKOT (engl. Scott) i Marin (engl. Marin).

Proizvodnja brdskih bicikala je posle američkog tržišta započeta i u Evropi. Danas su poznati italijanski Bjanki (ital. Bianchi) i nemački Kenjon (nem. Canyon).[9]

Proizvodnja brdskih bicikala je posle američkog tržišta započeta i u Evropi. Danas su poznati italijanski Bjanki (ital. Bianchi) i nemački Kenjon (nem. Canyon).[10]

Oprema uredi

Danas su brdska bicikla opremljena uglavnom sa 27 brzina (3×9). Menjači su uglavnom proizvodi japanske kompanije Šimano (Shimano), a od pre neku godinu na tržište je ušao i američki SRAM (SRAM). Najkvalitetniji Šimanov proizvod je serija XTR, SRAM-ov X.0. Kompanija SRAM trenutno pokušava da napravi seriju koja će imati 30 brzina (3*10). Nekoliko godina na tržištu postoje i disk kočnice koje rade istim principom ko na automobilu. Disk kočnice mogu biti sa kajlom ili mogu biti hidraulične, koje su najjače. Neki od boljih proizvođača disk kočnica su nemačka kompanija Magura, japanski Šimano, američki Avid i Hejs.[11]

Amortizeri uredi

Važan deo opreme brdskih bicikala su i amortizeri. Amortizer je naprava za ublažavanje energije udara ili prigušenje oscilacija. Ima široku primenu, posebno kod motornih vozila i vazduhoplova. Počeli su da se koriste početkom 20. veka da bi se omogućila udobnija vožnja, ali je uskoro otkriveno da je korist od njihove upotrebe znatno veća. Oni produžuju vek vozila i komponenti zbog smanjenih udaraca, povećavaju praktičnu brzinu vozila, i daju bolju stabilnost.

Po načinu rada mogu biti jednostrani i dvostrani. Jednostrani deluju samo pri jednom smeru sile (kao kod približavanja hodnih delova okviru), a dvostrani pri oba smera.

Postoje različiti tipovi amortizera, a najčešći su: opružni, gumeni, mehanički (frikcioni) i hidraulični amortizer. Kod opružnih amortizera ublažavanje (amortizacija) udara se vrši na principu sabijanja opruge. Amortizacija kod gumenih amortizera se vrši deformacijom gumenih blokova ili traka. Koriste se za prigušivanje oscilacija mašina, posebno kod sistema montiranja na podlogu. Mehanički amortizeri rade na principu trenja. Čest je mehanički amortizer dvostranog dejstva koji se sastoji od metalnih ploča priljubljenih pomoću posebne opruge s vijkom za podešavanje. Do sredine dvadesetih godina prošlog veka je bio najčešći amortizer kod putničkih vozila. Princip rada hidrauličkog amortizera je u potiskivanju ulja ili druge odgovarajuće tečnosti iz prostora niskog u prostor visokog pritiska u cilindru. Ovo kretanje uzrokuje unutrašnje trenje tečnosti i zbog viskoznosti ulja ne može se izvesti trenutno, pa se postiže prigušenje udara. Najčešći tipovi su krilni, polužni i teleskopski amortizer. Kod svih hidrauličnih amortizera mora postojati dobro zaptivanje čitavog sklopa. Pneumatski amortizeri deluju istim principom kao i hidraulični, samo koriste vazduh umesto ulja. Mogu biti jednostranog i dvostranog dejstva. Česti su kod motocikala i stajnih trapova malih aviona. Hidropneumatski amortizeri pretvaraju kinetičku u toplotnu energiju. Koriste se za vešanje težih automobila, aviona, kamiona i železničkih vagona. Opružno-hidraulički amortizeri predstavljaju spoj opružnog i hidrauličkog amortizera.[12]

Bicikli mogu imati prednje, zadnje amortizere ili punu suspenziju koja radi pre svega u centralnoj ravni simetrije, mada se kod nekih vrši amortizovanje u lateralnoj ravni. Cilj suspenzije kod bicikla je smanjenje vibracije i uravnotežavanje bicikla, pri čemu se održava kontakt točka sa zemljom. Osim namene pri pojavi nepravilnosti terena, amortizovanje može imati ulogu i pri suspenziji sila kočenja i ubrzanja.[13]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Дефиниција брдског бицикла Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. novembar 2013), Pristupljeno 31.10.2013.
  2. ^ Врсте бицикала, Pristupljeno 31.10.2013.
  3. ^ Подела маунтин бајкинга по Светској Бициклистичкој Унији, УЦИ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. maj 2012), Pristupljeno 31.10.2013.
  4. ^ Врсте брдских бицикала, Pristupljeno 31.10.2013.
  5. ^ Хардтејл брдски бицикл Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. novembar 2013), Pristupljeno 31.10.2013.
  6. ^ Хардтејл Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. novembar 2013), Pristupljeno 31.10.2013.
  7. ^ Фул суспешн бицикли Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. novembar 2013), Pristupljeno 31.10.2013.
  8. ^ КХС, Pristupljeno 31.10.2013.
  9. ^ Познати произвођачи брдских бицикала, Pristupljeno 31.10.2013.
  10. ^ „Best Mountain Bike Brands 2022 | (Top MTB Companies)” (na jeziku: engleski). 2021-07-29. Pristupljeno 2022-04-14. 
  11. ^ Делови за бицикле од бициклиста за бициклисте Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. novembar 2013), Pristupljeno 31.10.2013.
  12. ^ Врсте амортизера Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. novembar 2013), Pristupljeno 31.10.2013.
  13. ^ Амортизери, Pristupljeno 31.10.2013.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi