Breclav
Breclav (češ. Břeclav, nem. Lundenburg) grad je u Češkoj Republici, u okviru istorijske pokrajine Moravske. Breclav je četvrti po veličini grad upravne jedinice Južnomoravski kraj, u okviru kojeg je sedište zasebnog okruga Breclav.
Breclav češ. Břeclav | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Češka |
Kraj | Južnomoravski kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 25.025 |
— gustina | 324,54 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 48° 45′ 32″ S; 16° 52′ 55″ I / 48.758969° S; 16.882031° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 158 m |
Površina | 77,11 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Dimo Piškula |
Veb-sajt | |
breclav.org |
Pored Breclava se nalazi kompleks Lednice-Valtice, koji je pod zaštitom UNESKOa, kao kulturna baština na osnovu načela kulturnog pejzaža.
Geografija uredi
Breclav se nalazi u krajnje jugoistočnom delu Češke Republike, na samoj tromeđi Češke sa Austrijom i Slovačkom (15 km južno od grada). Grad je udaljen od 260 km jugoistočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Brna, 55 km južno.
Grad Breclav se nalazi na reci Dije u oblasti južne Moravske. Ista reka par kilometara južnije postaje granica ka susednoj Austriji. Nadmorska visina grada je oko 160 m, pa je to najniži grad u celoj državi. Položaj središta grada u prostranoj ravnici, pa je grad jedan od „najravničarskijih“ u celoj državi.
Istorija uredi
Područje Breclava bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 11. veku, kao tvrđava u posedu velmože Bratislava (naziv grada), a naselje je uskoro dobilo gradska prava. Vekovima su glavno stanovništvo u gradu bili Česi. Iz vremena srednjeg veka sačuvano je dosta građevina.
1919. godine Breclav je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. 1938. godine Breclav, i pored toga što je bio naselje sa češkom većinom, je ocepljeno od Čehoslovačke i pripojeno Trećem rajhu. Posle Drugog svetskog rata mesni Nemci (dotad manjina) su se prisilno iselili iz grada u maticu. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.
Stanovništvo uredi
Breclav danas ima oko 24.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu stagnira. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.
Partnerski gradovi uredi
Galerija uredi
-
Crkva Poštorna
-
Breclavski grad
-
Glavna pošta
-
Pešačka zona