Britanska istočnoindijska kompanija
Britanska istočnoindijska kompanija (engl. British East India Company) je bila deoničko društvo, koje je po kraljevskoj povelji iz 1600. dobilo prava trgovine sa Indijom.[1] [2] Kompanija se pretvorila od trgovačkog društva u kompaniju, koja je vladala Indijom preuzevši vojne funkcije i funkcije vladanja, sve do raspuštanja 1858. godine.
Britanska istočnoindijska kompanija je 1617. dobila prava trgovine od mogulskih careva. Sto godina kasnije dobila je pravo da ne plaća carine u Bengalu, čime je dobila veliku prednost u indijskoj trgovini. Odlučnom pobedom Roberta Klajva u bici kod Plesija 1757, kompanija postaje vojna i trgovačka sila. Do 1760. Francuzi su isterani iz Indije, sa izuzetkom nekoliko trgovačkih mesta na obali. Pobedom nad Tigrom od Majsora 1799. i nad Maratama 1818. postaju potpuni gospodari Indije. Kompanija je pokazala interes i za mesta, koja su ležala na trgovačkim putevima između Indije i Velike Britanije. Uspostavili su uporišta u Hongkongu i Singapuru.
Osnivanje uredi
Kompaniju su osnovali trgovci, koji su dobili 1600. kraljevsku povelju sa ekskluzivnim pravima trgovine sa Indijom na period od 15 godina. Nazvana je istočnoindijska jer se Indija smatrala Istočnom Indijom, a Karibi zapadnom Indijom. U početku kompanija nije mogla da se takmiči sa holandskim trgovcima začinima. Nije mogla da uspostavi nijedno stalno trgovačko sedište. Surat je postao 1608. prva trgovačka prelazna tačka. Uspeli su da uspostave i fabriku u Bengalskom zalivu. Kralj je 1609. kompaniji obnovio povelju na neodređeni period, ali pod uslovom da trgovina ne sme biti bez dobiti tri uzastopne godine.
Uporišta u Indiji uredi
Trgovci su često bili u sukobima sa holandskim i portugalskim trgovcima u Indijskom okeanu. Kada su Portugalce pobedili u bici kod Svalija 1612, tada su dobili privilegije od mogulskog cara Džanagira. Englezi su smatrali da trgovački ratovi mogu biti opasni, pa su se odlučili da ispitaju mogućnost osnivanja uporišta u Indiji. Britanski kralj je 1615. poslao diplomatsku misiju kod mogulskog cara Džanagira. Svrha misije je bila uspostava trgovačkog ugovora, kojim bi kompanija dobila ekskluzivna prava da stvori uporište i da gradi fabrike u Suratu i drugde. Zauzvrat kompanija bi mogulskom caru obezbeđivala robu sa evropskog tržišta. Mogulski car se složio sa trgovačkim ugovorom i kompanija je dobila ekskluzivna prava, kakva druge evropske kompanije nisu dobile.
Širenje uredi
Dotad je Portugal imao baze u Goi i Bombaju i bio je trgovački mnogo jači od britanske kompanije. Posle trgovačkog ugovora sa mogulskim carem britanska istočnoindijska kompanija je stvorila uporišta u Suratu (sa fabrikom iz 1612), Madrasu (1639), Bombaju (1668) i Kalkuti (1690). Do 1647. kompanija je imala 23 fabrike u Indiji. Mogulski car je 1634. dozvolio kompaniji i da se širi na području Bengala. Kompanija se bavila najviše pamukom, svilom, indigom, šalitrom i čajem. Kompanija je širila svoju delatnost malim delom i na trgovinu začinima, koji su bili holandski monopol. Kompanija je 1711. uspostavila trgovačko uporište u Kantonu u Kini za trgovinu čajem u zamenu za kinesko srebro. Oliver Kromvel je 1657. izmenio malo povelju. Status kompanije je dalje ojačan restoracijom monarhije u Engleskoj, pa je kralj Čarls II kompaniji oko 1670. sa serijom od 5 akata dao pravo da:
- izdaje vlastiti novac
- zauzima teritorije
- komanduje tvrđavama i vojskom
- stvara saveze
- proglašava rat i mir
Kompanija je time dobila gotovo status države. Kompanija je bila okružena trgovačkim suparnicima, drugim silama, a ponekad neprijateljskim vladarima. Zbog toga kompanija stvara svoju vlastitu vojsku oko 1680, sastavljenu uglavnom od lokalnog stanovništva. Do 1689. kompanija je postala jaka kao država u Indiji, Upravljala je bengalskim, madraskim i bombajskim predsedništvima i imala je zavidnu vojnu snagu.
Put do kompletnog monopola uredi
Radnici kompanije bi se vraćali u Englesku sa ogromnim bogatstvom. Bivši radnici kompanije su nastojali da sami osnuju kompanije koje bi se bavile trgovinom sa Indijom. Engleski parlament je 1694. omogućio bilo kojoj kompaniji da se bavi trgovinom sa Indijom i time je poništio prethodne odluke o monopolu Britanske istočnoindijske kompanije. Stvorena je bila i nova paralelna kompanija kao suparnik. Međutim nije se mogla nositi sa Britanskom istočnoindijskom kompanijom, pa je utopljena u nju. Time je prestala postojati konkurencija, a kompanija je dobijala ekskluzivna prava od parlamenta, ali na ograničene vremenske periode. Kompanija je uspostavila lobi u parlamentu. Oko 1720, 15% britanskog uvoza je bilo iz Indije. Kompanija je postala toliko moćna da je velikim delom počela uticati na odluke vlade u Londonu.
Trgovina opijumom uredi
Kompanija je 1773. preuzela trgovinu opijumom u Bengalu. Opijum je bio jako tražena roba u Kini. Brodovi kompanije službeno nisu smeli da prevoze opijum u Kinu. Zato su opijum prodavali u Kalkuti, pod uslovom da se šalje u Kinu. Kinezi su zabranili svaki uvoz opijuma, ali opijum su krijumčarili trgovci i razne agencije iz Bengala u Kinu. Trgovina je iznosila oko 900 tona godišnje. Kinezi su zbog rasta potrošnje opijuma pooštrili kazne, tako da se od 1838. za krijumčarenje opijuma dobijala smrtna kazna. Osim pooštravanja kazni za krijumčarenje opijuma, Kinezi su poslali i novog guvernera da suzbije krijumčarenje. To je dovelo do Prvog opijumskog rata 1840. i britanske okupacije Hongkonga.
Kolonijalni monopol uredi
Britanija je pobedila Francusku u Sedmogodišnjem ratu (1756—1763). Francuske imperijalne ambicije su time ograničene. Robert Klajv je predvodio vojsku kompanije tokom sukoba sa Francuzima u Indiji. Francusko prisustvo u Indiji je posle toga sukoba bitno smanjeno i ograničeno samo na Pondišeri i nekoliko malih enklava, ali bez vojnog prisustva. Odlučnom pobedom Roberta Klajva u bici kod Plesija 1757, kompanija postaje vojna i trgovačka sila. Kompanije više nije imala jakog suparnika.
Lokalni otpor uredi
Mogulsko carstvo u Indiji je bilo na izdisaju posle smrti Aurangzeba. Posle bitke kod Buksara Klajv je postao guverner Bengala. Vladari Majsora Hajdar Ali i Tipu Sultan poznat kao Tigar od Majsora su zadavali dosta muka Englezima. Tokom Sedmogodišnjeg rata bili su u saveznici Francuza. Nakon toga vodila su se četiri Anglo-majsorska rata. Ubistvom Tigra od Majsora 1799, kompanija je konačno pobedila i Majsor i uklonila velikog unutrašnjeg neprijatelja.
Drugi veliki lokalni neprijatelj su bile Marate, koje su nakon opadanja moći Mogula, stvorili veliko Marata carstvo. Međutim kompanija je vodila tri rata sa Maratama i konačno je pobedila 1818. godine. Marate i time je slomila zadnji veliki otpor unutar Indije. Mnogi lokalni vladari Indije su morali priznati prevlast kompanije.
Finansijski problemi uredi
Kompanija se suočavala i sa finansijskim problemima. Nije bila sposobna da efikasno vlada tako velikim teritorijama. Tokom Bengalske gladi iz 1770. umrlo je 10 miliona ljudi ili trećina stanovništva Bengala. Kompanija se smatra odgovornom velikim delom za takvu katastrofu, jer je prethodno nastojala izvući maksimalni profit. Administrativni troškovi su narasli zbog pada produktivnosti u Bengalu. Osim toga u to vreme u celoj Evropi je došlo do stagnacije. Britanija se suočavala sa pobunom u Americi, a Francuska je bila na rubu revolucije. Zbog toga je trgovina značajno opala, pa je kompanija bila na rubu bankrota. Molili su parlament za pomoć. Dobili su veću autonomiju u trgovini sa Amerikom, po takozvanom Čajnom zakonu iz 1773. godine. Dobili su pravo da trguju robom iz kolonija, ali bez kolonijalnog poreza, koji su plaćali lokalni trgovci iz Amerike. Monopolistička praksa kompanije izazvala je Bostonsku čajanku iz 1773, što je bio veliki događaj, koji je doveo do Američkog rata za nezavisnost.
Kraj uredi
Posle pobune sepoja, tj. vojnika kompanije, došlo je do Indijske pobune 1857. godine. Posle pobune Indija je postala 1858. krunska kolonija Velike Britanije, pa je sve posede kompanije preuzela Britanija. Kompanija je još jedno vreme trgovala čajem. Konačno je raspuštena 1. januara 1874. godine.
Reference uredi
- ^ Carey, W. H. (1882). 1882 – The Good Old Days of Honourable John Company. Simla: Argus Press. Arhivirano iz originala 23. 09. 2015. g. Pristupljeno 30. 7. 2015.
- ^ „Company Bahadur”. Encyclopaedia Britannica.
Literatura uredi
- Andrews, Kenneth R. (1985). Trade, Plunder, and Settlement: Maritime Enterprise and the Genesis of the British Empire, 1480–1630 . Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-25760-2.
- Bowen, H. V. (1991). Revenue and Reform: The Indian Problem in British Politics, 1757–1773. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-40316-0.
- Bowen, H. V. (2003). Margarette Lincoln; Nigel Rigby, ur. The Worlds of the East India Company. Rochester, NY: Brewer. ISBN 978-0-85115-877-8.; 14 essays by scholars
- Brenner, Robert (1993). Merchants and Revolution: Commercial Change, Political Conflict, and London's Overseas Traders, 1550–1653. Princeton, NJ: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-05594-7.
- Carruthers, Bruce G. (1996). City of Capital: Politics and Markets in the English Financial Revolution. Princeton, NJ: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-04455-2.
- Chaudhuri, K. N. (1965). The English East India Company: The Study of an Early Joint-Stock Company, 1600–1640. London: Cass.
- Chaudhuri, K. N. (1978). The Trading World of Asia and the English East India Company, 1660–1760. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-21716-3.
- Chaudhury, S. (1999). Merchants, Companies, and Trade: Europe and Asia in the Early Modern Era. London: Cambridge University Press.
- Dalrymple, William (March 2015). The East India Company: The original corporate raiders. "For a century, the East India Company conquered, subjugated and plundered vast tracts of south Asia. The lessons of its brutal reign have never been more relevant." The Guardian
- William Dalrymple The Anarchy - The Relentless Rise of the East India Company, Bloomsbury, London, 2019, ISBN 978-1-4088-6437-1.
- Dirks, Nicholas (2006). The Scandal of Empire: India and the creation of Imperial Britain. Cambridge, Massachusetts, London, England: The Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 978-0-674-02166-2.
- Dodwell, Henry. Dupleix and Clive: Beginning of Empire. (1968).
- Dulles, Foster Rhea (1931). Eastward ho! The first English adventurers to the Orient (1969 izd.). Freeport, New York: Books for Libraries Press. ISBN 978-0-8369-1256-2.
- Farrington, Anthony (2002). Trading Places: The East India Company and Asia, 1600–1834. London: British Library. ISBN 978-0-7123-4756-3.
- Finn, Margot; Smith, Kate, ur. (2018). The East India Company at Home, 1757–1857. London: UCL Press. ISBN 978-1-78735-028-1.
- Furber, Holden. John Company at Work: A study of European Expansion in India in the late Eighteenth century (Harvard University Press, 1948)
- Furber, Holden (1976). Rival Empires of Trade in the Orient, 1600–1800. Minneapolis: University of Minnesota Press. ISBN 978-0-8166-0787-7.
- Gardner, Brian. The East India Company : a history (1990) Online free to borrow
- Greenwood, Adrian (2015). Victoria's Scottish Lion: The Life of Colin Campbell, Lord Clyde. UK: History Press. str. 496. ISBN 978-0-7509-5685-7. Arhivirano iz originala 21. 02. 2016. g. Pristupljeno 08. 03. 2020.
- Harrington, Jack (2010), Sir John Malcolm and the Creation of British India, New York: Palgrave Macmillan., ISBN 978-0-230-10885-1
- Keay, John (2010). The Honourable Company: A History of the English East India Company. HarperCollins UK. ISBN 978-0-00-739554-5.
- Lawson, Philip (1993). The East India Company: A History. London: Longman. ISBN 978-0-582-07386-9.
- Leinwand, Theodore B. (2006). Theatre, Finance and Society in Early Modern England. Cambridge University. ISBN 978-0-521-03466-1.
- MacGregor, Arthur (2018). Company Curiosities: nature, culture and the East India Company, 1600–1874. London: Reaktion Books. ISBN 9781789140033.
- Marshall, P. J. Problems of empire: Britain and India 1757–1813 (1968) Online free to borrow
- Misra, B. B. The Central Administration of the East India Company, 1773–1834 (1959)
- O'Connor, Daniel (2012). The Chaplains of the East India Company, 1601–1858. London: Continuum. ISBN 978-1-4411-7534-2.
- Oak, Mandar, and Anand V. Swamy. "Myopia or strategic behavior? Indian regimes and the East India Company in late eighteenth century India." Explorations in economic history 49.3 (2012): 352–366.
- Philips, C. H. The East India Company 1784–1834 (2nd ed. 1961), on its internal workings
- Riddick, John F. excerpt and text search The history of British India: a chronology (2006), covers 1599–1947
- Riddick, John F. Who Was Who in British India (1998), covers 1599–1947
- Ruffner, Murray (21. 4. 2015). „Selden Map Atlas”. Thinking Past. Arhivirano iz originala 07. 11. 2017. g. Pristupljeno 28. 4. 2015.
- Risley, Sir Herbert H., ur. (1908), The Indian Empire: Historical, Imperial Gazetteer of India, 2, Oxford: Clarendon Press, under the authority of H.M. Secretary of State for India
- Risley, Sir Herbert H., ur. (1908), The Indian Empire: Administrative, Imperial Gazetteer of India, 4, Oxford: Clarendon Press, under the authority of H.M Secretary of State for India
- Robins, Nick (December 2004). The world's first multinational, in the New Statesman
- Robins, Nick (2006). The Corporation that Changed the World: How the East India Company Shaped the Modern Multinational. London: Pluto Press. ISBN 978-0-7453-2524-8.
- Sen, Sudipta (1998). Empire of Free Trade: The East India Company and the Making of the Colonial Marketplace. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. ISBN 978-0-8122-3426-8.
- Sharpe, Brandon (23. 4. 2015). „Selden Map Atlas”. Thinkingpast.com. Pristupljeno 28. 4. 2015.
- St. John, Ian. The Making of the Raj: India Under the East India Company Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. februar 2018) (ABC-CLIO, 2011)
- Steensgaard, Niels (1975). The Asian Trade Revolution of the Seventeenth Century: The East India Companies and the Decline of the Caravan Trade. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-77138-0.
- Stern, Philip J. The Company-State: Corporate Sovereignty and the Early Modern Foundations of the British Empire in India (2011)
- Sutherland, Lucy S. "The East India Company In Eighteenth-Century Politics." Economic History Review 17.1 (1947): 15–26. online
- Sutherland, Lucy S. (1952). The East India Company in Eighteenth-Century Politics. Oxford: Clarendon Press.
- Williams, Roger (2015). London's Lost Global Giant: In Search of the East India Company. London: Bristol Book Publishing. ISBN 978-0-9928466-2-6.
- Farrington, Anthony, ur. (1976). The Records of the East India College, Haileybury, & other institutions. London: H.M.S.O.
- Stern, Philip J. (2009). „History and historiography of the English East India Company: Past, present, and future!”. History Compass. 7 (4): 1146—1180. doi:10.1111/j.1478-0542.2009.00617.x.
Spoljašnje veze uredi
- From Trade to Colonization: Historical Dynamics of the East India Companies
- The Secret Trade The basis of the Monopoly.
- Trading Places: The East India Company and Asia, a free seminar from the British Library on the history of the British East India Company.
- Port Cities: History of the East India Company Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. oktobar 2011)
- Plant Cultures: East India Company in India
- Library of Congress Federal Research Division Country Studies
- History and Politics: East India Company
- English Expansionism
- Karl Marx, New York Tribune, 1853-1858, The Revolt in India
- East India Company: Its History and Results article by Karl Marx, MECW Volume 12. str. 148
- East India Club Gentlemen's club originally for officers and former officers of the Company, now open to others.
- Text of East India Company Act 1773
- Text of East India Company Act 1784