Броћ
Broć (Rubia) je rod dikotiledonih skrivenosemenica iz istoimene familije (Rubiaceae). Obuhvata 38 vrsta[1], od kojih je najpoznatija Rubia tinctorum (narodna imena: obični broć, broć). Areal rasprostranjenja roda obuhvata tropske i suptropske predele Afrike, Azije, Amerike i Mediterana.
Broć | |
---|---|
broć (Rubia peregrina) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Pleme: | |
Rod: | Rubia L. 1754.
|
Naziv roda potiče od latinskog prideva ruber (crven), jer se koren biljaka običnog broća koristi za dobijanje crvene boje za bojenje tekstila, najčešće vune.
Opis biljaka uredi
Broćevi su višegodišnje zeljaste ili polu-drvenaste penjačice ili puzavice, najčešće sa zimzelenim listovima. Cvetovi su hermafroditni, sakupljeni u cimozne cvasti koje izrastaju iz lisnih pazuha. Čašični listići ne postoje, a kruničnih je 4—5. Plod broća je sočna bobica.
Najpoznatije vrste roda uredi
- Rubia akane
- Rubia angustifolia L.
- Rubia chinensis Regel & Maack
- Rubia chitralensis Ehrend.
- Rubia cordata Thunb
- Rubia cordifolia L.
- Rubia cretacea Pojark.
- Rubia deserticola Pojark.
- Rubia dolichophylla Schrenk
- Rubia florida Boiss.
- Rubia fruticosa
- Rubia jesoensis (Miq.) Miyabe & Miyake
- Rubia komarovii Pojark.
- Rubia krascheninnikovii Pojark.
- Rubia laevissima Tscherneva
- Rubia laxiflora Gontsch.
- Rubia pavlovii Bajtenov & Myrz.
- Rubia peregrina L.
- Rubia rechingeri Ehrend.
- Rubia regelii Pojark.
- Rubia rezniczenkoana Litv.
- Rubia rigidifolia Pojark.
- Rubia schugnanica B.Fedtsch. ex Pojark.
- Rubia sikkimensis Kurz
- Rubia syrticola Miq.
- Rubia tatarica (Trevir.) F.Schmidt
- Rubia tibetica Hook.f.
- Rubia tinctorum L. (обични броћ)
- Rubia transcaucasica Grossh.
- Rubia yunnanensis (Franch. ex Diels) Diels
Reference uredi
- ^ Gajić M. 1973. Rod Rubia L. U: Josifović M. Flora SR Srbije V. Beograd: SANU.