Veleslalom se odnosi na takvo sportsko takmičenje u kom učesnici u želji da najbrže prođu zadanu stazu, prolaze označeni put između oznaka poznatijim pod nazivom vrata, koja su za razliku od slaloma postavljena u nešto širem međusobnom razmaku.

Skijaš na stazi u veleslalomu

Veleslalom u alpskom skijanju uredi

Veleslalom zajedno sa slalomom spada u tehničke discipline alpskog skijanja, za razliku od brzih disciplina u koje spadaju super-veleslalom i spust.[1] Reč o disciplini koja kombinuje oštre zavoje s nešto bržim ravnim delovima staze.

Prema trenutno važećim pravilima, takmičenja u veleslalomu se odvijaju u dve vožnje, od kojih svaka traje otprilike 60-80 sekundi, zavisno od staze, konfiguracije terena, vremenskih prilika i veštine skijaša.[1] Kao i u slalomu, staza je u veleslalomu označena vratima, tj. štapovima označenim zastavicama u dve boje, naizmenično plava i crvena. Međutim, ovde su jedna vrata formirana od 4 štapa, po dva levo odnosno desno između kojih je razapeta zastavica.

Međunarodna skijaška federacija detaljno propisuje sve parametre staze, te je tako u veleslalomu propisan raspon visinske razlike od starta do cilja 250-500 metara za muškarce i (300-450 m za žene. Širina staze je najmanje 30 m. Staza se sastoji od 35-45 vrata uključujući start i cilj. Širina pojedinih vrata (4-8 metara), obeležena crvenim i plavim zastavicama 70х100 cm, obično sa poprečnom belom crtom, a motke moraju strčati iznad snega i to 1 metar od donjeg ruba zastavice. Razmak između dvaju susednih vrata ne sme biti manji od 10 metara. Takmičenje se odvija u dve vožnje n dve različite staze istog dana. Broj takmičara koji se kvalifikuje za drugu vožnju (30 najbržih iz prve vožnje). Sve navedene mere se odnose na muški veleslalom, a postoje i pravila za ženski veleslalom, takmičenja mlađih dobnih kategorija i sl.

Reference uredi

  1. ^ a b „Veleslalom”. Skijanje. Pristupljeno 19. 1. 2019.