Велика гнојиштарка
Velika gnojištarka (lat. Coprinus comatus) je jestiva gljiva koja je vrlo česta i masovna gljiva travnatih, osobito nagnojenih terena (ali nikad direktno na gnoju). Najčešća po gradovima na novijim nasadima, duž blatnjavih puteva, uokolo navezenog gnoja, u rasadnicima - ali i duž tekućica, u sjeni topola i vrba, redovito u travi. Uspjeva svugdje, osim u mediteranskom i submediteranskom području.[2]
| Velika gnojištarka | |
|---|---|
| |
| Velika Gnojištarka - Coprinus comatus | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | C. comatus
|
| Binomno ime | |
| Coprinus comatus | |
| Sinonimi[1] | |
Kapa
urediKapa ili klobuk velike gnojištarke je veličine od 5-10-(18) centimetara. Široka je, dok je još nerastvorena elipsoidno izdužena u obliku velikog žira koji pupi. Kraj joj se zavrće nagore, tako da postaje manje-više zvonolika. Pokrivena je crijepoliko poređanim bijelim vunasto-vlaknastim, većinom ušiljenim ljuspama, koje se na tjemenu spajaju i srastaju u cjelovit komad kožice boje lješnika. I ljuspe niz stranu klobuka postaju od svojih vršaka smeđe. Osnova je kao snijeg bijele boje. Starenjem cijela kapa, počevši od kraja, postaje najprije ružičasta, zatim tamnoljubičasta (lila) i na kraju potamni do crnog, pretvarajući se u tekućinu nalik na tintu.[2]
Listići
urediListići kod velike gnojištarke su ulazno-slobodni. Vrlo su gusti, zbijeno stisnuti. Široki su od 8-12 milimetara; bijeli, potamne poput klobuka i prelaze u "tintu". Oštica j cijela, malo valovita i svjetlija zbog svojih sterilnih elemenata.[2]
Otrusina
urediOtrusina kod velike gnojištarke je crna.
Stručak
urediNad dnom su zadebljani da bi se u dnu suzio u nekoliko korjenčića, končasto-vlaknastih kao, recimo, kod rotkvice. Svilenasto bijel i gladak, lomljiv, s odebljom sočnom korom. U jezgri je cjevasto šupalj. Prsten u obliku ovratnika koji kod mlađih kao da priteže kraj klobuka uz stručak. Kasnije se sve više spušta, ponekad i do zadebljanja pri dnu. Jedino se stručak ne pretvara u "tintu".[2]
Meso
urediMeso kod velike gnojištarke je tanko, 3-4 puta tanje od širine listića, sniježno bijelo, sočno i nježno. Starenjem i stajanjem, ono prvo rumeni, pa crni, prelazeći u "tintu". Ukus je ugodan a miris osvježava.[2]
Mikroskopija
urediSpore su crnosmeđe, neprozirne, jedino široki klini porus ostaje hyalin; elipsoidne, ponekad i malo cilindrične: 10-16/6-8.5, s ćelijskim zidom izrazito debelim, oko pola mikrona. Bez cystida ali po oštrici sa sterilnim, balonskim napuhanim elementima.[2]
Doba
urediIV-VI, IX-XII
Jestivost
urediCjenjeni delikates. Pri samom vrhu po ukusu. Uživa se samo dok nije počela tamnjeti, čak ni rumeniti. Iako neki ljudi pripremaju kao "crni rižot" i s uživanjem jedu kad je već prešla u crnu fazu. Najukusnija je pržena i kao supa. Najbolje je pripremati nakon branja, jer i potpuno mladi, bijeli primjerci prelaze u "tintu" već nakon nekoliko sati stajanja. Lako se može uzgajati.[2]
Slične vrste
urediNečista gnojištarka, Coprinus cinereus Gray, sumnjiva je kao otrovna. Nešto manja, po klobuu se teško razlikuje (jedino što ima jače izražene radijalne ureze nego ljuspe), ali zato ima upadljiv, različit korijen: debeo i dugačak; većinom gusto dlakama i zrncima pijeska obrastao. Raste direktno na gnoju, ali i u pijesku dužinom cesta, pa i u šljunku kod željezničkih pruga. Ranije je nosila ime: Coprinus fimetarius.[2]
Vidi još
urediReference
urediSpoljašnje veze
uredi
- Velika gnojištarka in Index Fungorum
- Fungus of the Month for May 2004: Coprinus comatus, the shaggy mane by Tom Volk, TomVolkFungi.net.
- "Coprinus comatus: The Shaggy Mane" by Michael Kuo, MushroomExpert.com, September, 2001.
- "California Fungi: Coprinus comatus", MykoWeb.com.
- "Wild About Mushrooms: Shaggy Mane Mushroom" by Louise Freedman, MykoWeb.com.
- Time-lapse photography of inky cap growing and liquefying na sajtu YouTube