Velika humka je arheološki lokalitet u Srbiji koji se nalazi u dolini reke Moravice, u atarima sela Pilatovići i Prilipac, nedaleko od Požege. Sačinjava ga praistorijska nekropola iz starijeg gvozdenog doba u čijem središtu se nalazi velika kneževska grobnica. Danas se nalazi pod zaštitom države, kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja[1][2].

Velika humka

Opis lokaliteta i pronađenih nalaza uredi

Nakon Drugog svetskog rata, tokom rekognosciranja doline Moravice, na desnoj obali reke je otkrivena nekropola velikih razmera koju je sačinjavalo 17 tumula sa većim brojem grobnih humki. Sami grobovi su imali kamene obode, spališta i prostore za žrtvovanje u sredini, a pravljeni su slaganjem kamenja. Tokom 1977. i 1978. godine na lokalitetu Trnjaci je arheološki istražena velika humka, koja se nalazila u središtu celog kompleksa. U njenoj unutrašnjosti je pronađena kamena grobnica napravljena od komada izvađenih iz reke, koji su krupniji od onih korišćenih u pravljenju ostalih. Unutar nje, pronađeni su spaljeni ostaci muškarca, za koga se, na osnovu dimenzija humke i pronađenih nalaza, smatra da je bio knez. U zoni iznad njega, pronađen je ženski grob sa bogatim prilozima.

Od značajnijih materijalnih nalaza, pronađeni su:

kao i bronzano posuđe, koje je najverovatnije grčkog porekla, koje je bilo ritualnog karaktera.

Na osnovu karakteristika same kneževske grobnice i na osnovu pronađenih predmeta, ona se datira na kraj VI i početak V veka p. n. e, dok prisustvo predmeta stranog porekla ukazuje na razvijene trgovačke veze tog doba.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi