Dobri članci

Danas je ponedeljak, 27. maj 2024

Dobri članci u januaru
uredi

IČ-Istorija Beograda

 
Beograd oko 1890.
Istorija Beograda datira u prošlost do 7000. p. n. e. Vinčanska kultura, jedna od najvažnijih praistorijskih kultura Evrope, je nastala u okoloni Beograda u 6. milenijumu p. n. e. U starom veku, tračko-dačka plemena su naseljavali ovu oblast, da bi Kelti osvojili naselje na mestu današnjeg Beograda i dali mu ime Singidun. Rimljani su osvojili grad za vreme cara Oktavijana Avgusta i dali mu status municipija polovinom 2. veka. Grad su naselili Sloveni su oko 520. Beograd je nekoliko puta prelazi u posed Vizantije, Bugarske, Ugarske i Srbije. Osmansko carstvo je osvojilo Beograd 1521. i kasnije u njega prenelo sedište sandžaka. Od kraja 17. veka grad je često prelazio pod osmanlijsku ili habzburšku vlast. Beograd je postao glavni grad Srbije 1841. Severni deo Beograda je ostao habzburški pogranični kraj sve do 1918. Zbog svog strateškog položaja, oko grada se vodilo više od 115 ratova i bio je rušen 44 puta. Beograd je bio glavni grad Jugoslavije (u svim njenim oblicima) od njenog osnovanja 1918, pa do konačnog razdruživanja 2006.


{{IČ-Istorija Beograda}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Kosta Stojanović

 
Kosta Stojanović 1901. godine, fotograf Milan Jovanović

Kosta Stojanović (Aleksinac, 2. oktobar 1867Beograd, 3. januar 1921) bio je naučnik iz oblasti matematike, fizike, mehanike, sociologije i ekonomije. Smatra se utemeljivačem matematičke ekonomije i pretečom kibernetike u Srbiji. Sarađivao je sa velikim brojem stručnih i književnih časopisa, kao što su: „Srpski književni glasnik“, „Glas srpske akademije nauka“ i „Delo“. Bio je profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Pored univerzitetske, imao je i bogatu političku karijeru. Nalazio se na važnim državnim i političkim položajima, osam puta je biran za ministra u Kraljevini Srbiji i Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Rođen je u Aleksincu, od majke Stevane i oca Trivuna (ili Trifuna) Trpkovića, trgovca poreklom iz sela Malovišta kod Bitolja. Prezime Stojanović, po starom slovenskom običaju, Kosta je dobio kao patronim po dedi Stojanu, Trivunovom ocu.


{{IČ-Kosta Stojanović}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Regina (muzička grupa)

 
Reginin vokalista Davor Ebner izvodi pjesmu „Bistra voda” za Evroviziju 2009.

Regina je bivša jugoslovenska i sadašnja bosanskohercegovačka pop rok grupa, osnovana 1989. godine u Sarajevu. Do danas je izdala 12 studijskih albuma, 2 kompilacije, 1 lajv i 3 EP-a. Predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na Evroviziji 2009. pjesmom Bistra voda i u finalu se plasirala na 9. mjesto.

Osnivači grupe su bili Aleksandar Čović, Boris Milijaš, Bojan Milijaš i Goran Lučić. Prvi album, Regina (1990), izdali su nakon što su im se pridružili vokal Davor Ebner i bubnjar Bojan Milićević. Tekstove za grupu piše gitarista Aleksandar Čović (poznat i kao Aco Regina), a prvi uzor im je bio irski U2. Regina je bila popularna u SR BiH i cijeloj SFRJ. Zbog Rata u BiH, Čović i Milićević su grupu između 1992. i 1999. vodili u Beogradu; potom je, nakon jedanaest albuma, ipak raspuštena. Čović, Ebner i Milićević se ponovo okupljaju 2006. godine, a pridružuje im se basista Denis Čabrić. Povratnički album je bio Sve mogu ja. Od 2007. do 2009. su bili na stalnoj turneji, uz 200 koncerata širom Balkana; jula 2007. su otvorili koncert Rolingstonsa u Budvi. Regina je potom predstavljala BiH na Pjesmi Evrovozije; slijede albumi Vrijeme je (2009), Kad poludimo (2011), Kalimero (2014) i Lajv (2015), te potkraj 2015. ilustrovana monografija Ljubav nije za nas u kojoj je Čović predstavio istoriju grupe.

Regina postaje trio 2016. godine, nakon smrti basiste Čabrića, što im je bio ogroman gubitak. Februara 2017. objavili su album U srcu.


{{IČ-Regina (muzička grupa)}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Rano hrišćanstvo

 
Ihtis kao ranohrišćanski simbol

Rano hrišćanstvo je pojam kojim se označava hrišćanstvo u razdoblju od Isusove smrti i vaskrsenja, u ranim 30-im godinama n. e. do Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine.

Rano hrišćanstvo je nastalo kao verski pokret, odnosno sekta unutar judaizma Drugog hrama, da bi se tokom 1. veka od njega potpuno odvojilo. Središte nove religije je u početku bilo u Jerusalimu, ali nakon neuspeha ustanka Bar Kohbe i uništenja Hrama 70. godine, jerusalimska crkva biva oslabljena. U međuvremenu, Rim, kao prestonica Carstva, postaje glavno sedište hrišćanstva, a rimski episkop postaje dominantni episkop, koji kasnije dobija titulu pape.

Rani hrišćani su bili izloženi mnogim kritikama i progonima od judejaca i sledbenika rimske vere. Na kraju ovog perioda hrišćanstvo postaje prihvaćena religija Rimskog carstva pod carem Konstantinom Velikim.


{{IČ-Rano hrišćanstvo}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Republika Srpska

 
Grb Republike Srpske

Republika Srpska, nezvanično Srpska, jedan je od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, pored Federacije Bosne i Hercegovine. Nalazi se u jugoistočnoj Evropi, tačnije na zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva. Najveći grad je Banja Luka i predstavlja sjedište većine institucija Republike Srpske, kao i njeno političko, administrativno, privredno i univerzitetsko središte. Srpska se graniči državnom granicom sa Republikom Srbijom, Crnom Gorom i Republikom Hrvatskom, a međuentitetskom linijom razgraničenja sa Federacijom Bosne i Hercegovine.

Nastala je 9. januara 1992. godine kao Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine odlukom Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. U avgustu 1992. preimenovana je u Republika Srpska, a Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini potpisanim 21. novembra 1995. godine postala je međunarodno priznata kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Republici Srpskoj je stanovalo ukupno 1.170.342 lica. Rezultati popisa iz 2013. godine pokazuju i to da je u Republici Srpskoj ukupan broj domaćinstava iznosio 408.825, a stanova 584.261.

Republika Srpska je član Skupštine evropskih regiona, koja pruža podršku regijama u procesu evropskog proširenja i globalizacije. Predstavništva Republike Srpske u inostranstvu doprinose unapređenju svih oblika saradnje sa institucijama i organizacijama u inostranstvu. Republika Srpska ima osam predstavništva u inostranstvu i to u: Austriji, Belgiji, Grčkoj, Izraelu, Njemačkoj, Rusiji, Sjedinjenim Državama i Srbiji.


{{IČ-Republika Srpska}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Monika Beluči

 
Monika Beluči

Monika Ana Marija Beluči (ital. Monica Anna Maria Bellucci, IPA[ˈmɔːnika belˈluttʃi]; Čita di Kastelo, 30. septembar 1964) italijanska je glumica i model, koja je karijeru najpre započela kao model, a kasnije i glumeći u italijanskim filmovima. Vrlo brzo se probila do Holivuda zahvaljujući svom atraktivnom izgledu, svojom senzualnošću i lepotom.

U karijeri je glumila u nekoliko ostvarenja koja su doživela veliki internacionalni uspeh, poput filmova Drakula, Malena, The Matrix Reloaded, Stradanje Hristovo, Spektra, Pakt sa vukovima i Na mlečnom putu. U serijalu filmova o Džejmsu Bondu bila je najstarija Bondova devojka; glumila je u filmu Spektra iz 2015. godine. Dana 25. aprila 2005. godine u muzeju Greven u Parizu, otkrivena je voštana figura sa njenim likom. Bila je članica žirija na Filmskom festivalu u Kanu 2006. godine. Nagrađena je ordenom Legije časti, najvišim priznanjem koje uručuje država Francuska. Zbog svoje lepote i oblina smatra se jednim od najvećih seks-simbola ikada.


{{IČ-Monika Beluči}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Duka (istoričar)

 
Opsada Konstantinopolja

Duka (grč. Δούκας /Dukas/; oko 1400 — posle 1462), uz Halkokondila, Sfrancesa i Kritovula, predstavnik one grupe istoričara koji su pisali posle propasti Vizantijskog carstva. Unuk je izvesnog Mihaila Duke, koji je živeo za vreme vladavine Jovana V Paleologa. Potiče od carske porodice Duka, a živeo je pre i posle pada Carigrada pod turskom vlašću (1453).

Autor je Vizantijske istorije, pisane prostim narodnim grčkim jezikom, koja obuhvata period od 1341. do 1462. g., odnosno od stupanja Jovana V na presto do turskog pokoravanja Lezbosa. Proveo je gotovo čitav svoj život u službi đenovljanskog gospodara Lezbosa, ali nije raskrstio sa grčkim narodom. Sa iskrenom žalošću posmatrao je njegovu fatalnu sudbinu koja ga je zadesila, a njegov opis pada Carigrada završava se „lamentom“. Dukina istorija sačuvana je i na staroitalijanskom jeziku, a ono što je zanimljivo u vezi sa njom jeste da ona sadrži neke odeljke kojih nema u grčkoj verziji.

U političkom pogledu Duka je bio latinofil, tj. predstavnik onog dela vizantijske vladajuće klase koja je u borbi protiv zagovornika potčinjenja Turcima osećala za potrebnim da se crkveno i politički potčini Zapadu. U svom pomenutom delu pruža obilje podataka o unutrašnjoj i spoljnoj situaciji Vizantije u periodu tokom njenog pada.


{{IČ-Duka (istoričar)}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Bobi Fišer

 
Bobi Fišer u Lajpcigu, 1960

Robert Džejms „Bobi“ Fišer (engl. Robert James „Bobby“ Fischer; Čikago, 9. mart 1943Rejkjavik, 17. januar 2008) je bio velemajstor i bivši svetski šampion u šahu, koji je 1. septembra, 1972. postao prvi američki šahista koji je osvojio svetski šampionat u organizaciji Svetske šahovske federacije. Godine 1975. zvanično je izgubio titulu kada je Svetska šahovska federacija odbila njegove uslove za odbranu titule. Gari Kasparov je napisao da je od svih svetskih šampiona u šahu, jaz između Fišera i njegovih savremenika bio najveći u istoriji šaha.

Fišerova pobeda nad sovjetskim šampionom Borisom Spaskim za svetsku titulu u „meču stoleća“ posmatrana je kao simbolična pobeda zapada koja je podstakla međunarodnu popularnost šaha. Njegov protivnik je portretisan, posebno u Sjedinjenim Državama, kao proizvod bezličnog, mehaničkog i represivnog sistema državne kontrole, dok je Fišer bio usamljeni genije koji je pobedio sovjetsku dominaciju. Kao nacionalnom heroju, Amerikanci su bili spremni da mu oproste neobično ponašanje i poglede, i u popularnoj kulturi on je postao simbol genija čija briljantnost je bila tako velika da ga je na kraju uništila.


{{IČ-Bobi Fišer}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Maksim Ispovednik

 
Maksim Ispovednik

Maksim Ispovednik (581662) bio je hrišćanski svetitelj. Bio monah i vizantijski teolog, tvorac širokog teološkog sistema koji obuhvata hrišćansku misao od Origena do Pseudo-Dionisija Areopagita, uključujući i helenske neoplatoniste, poput Plotina i Prokla.

U hristologiji, zastupao je diofizitsku poziciju (da Hristos ima i čovečansku i božansku prirodu) u vreme kada su vaseljenskim patrijarh i vizantijski car zastupali monofizitizam. Zbog svojih stavova je osuđen kao jeretik i proteran u izgnanstvo, gde je i umro. Ubrzo potom, njegovo učenje je opravdano na Šestom vaseljenskom saboru u Carigradu, i proglašen je za sveca.


{{IČ-Maksim Ispovednik}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Bekstvo iz zatvora (serija)

 
Scena iz uvodnog dela 1. sezone

Bekstvo iz zatvora (engl. Prison Break) američka je TV serija čija je prva epizoda premijerno prikazana na Foksu, 29. avgusta 2005. godine i koju je tada pratilo više od 10,5 miliona gledalaca. Serija je i na našim prostorima ostvarivala rekordnu gledanost, a u Srbiji je emitovana na kanalu RTS 1.

Televizija Foks, na kojoj se serija emitovala za američko tržište, nije zabeležila ovakav uspeh još od 1998. godine, kada su emitovane Melrouz Plejs i Ali Mekbil. Popularnosti ove serije najviše doprinosi jedinstvena „serijalizovana” struktura radnje, kao i činjenica da se malo koja televizijska serija zaista snimala u zatvoru. Uspesi i priznanja koje je ovo ostvarenje dobilo kao „zatvorska drama” ponovo su pobudili interesovanje publike za ovaj žanr.

Serija je napeta priča koja u početku govori o čoveku osuđenom na smrt za zločin koji nije počinio i o njegovom bratu koji je smislio savršen plan kako da ga izbavi iz strogo čuvanog zatvora u koji je smešten, dok se na kraju radnja počinje ticati ispravljanja državne nepravde i spasavanja Sjedinjenih Država od potencijalno najveće kriminalne organizacije na svetu. Ova intrigantna drama u svakoj epizodi uvek otkriva nove detalje, a gledaoce na kraju ostavlja u neverovatnom iščekivanju nastavaka koji donose potpuno neočekivane preokrete i rasplete.


{{IČ-Bekstvo iz zatvora (serija)}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Geografija Indije

 
Mapa Indije

Geografija Indije je izuzetno raznovrsna; krajolici se prostiru od snegom pokrivenih planinskih masiva do pustinja, nizija, brežuljaka i visoravni. Klima se kreće od ekvatorijalne na krajnjem jugu do klime tundre na himalajskim visinama. Indija obuhvata većinu Indijskog potkontinenta i ima obalu dugu preko 7.000 km od koje većina leži na poluostrvu koje je istureno u Indijski okean. Indija se na zapadu graniči s Arapskim morem, a na istoku s Bengalskim zalivom.

Plodna Indoganška nizija zauzima veći deo severne, srednje i istočne Indije, dok visoravan Dekan zauzima veći deo južne Indije. Na zapadu zemlje nalazi se pustinja Tar, koja je delom stenovita, a delom peščana pustinja, dok indijske istočne i severoistočne granice čini visoki himalajski lanac. Ne može se sa sigurnošću govoriti o najviša tački u Indiji zbog teritorijalnog spora s Pakistanom. Prema indijskoj tvrdnji najviša tačka (smeštena u spornoj teritoriji Kašmira) K2 nalazi se na visini od 8.611 m. Najviša tačka na nespornoj indijskoj teritoriji je Kančendžanga na 8.598 m.


{{IČ-Geografija Indije}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Reprezentacija Srbije u hokeju na ledu

 
Logo Saveza hokeja na ledu Srbije

Reprezentacija Srbije u hokeju na ledu je nacionalni tim Srbije u hokeju na ledu, i član je Međunarodne hokejaške federacije (IIHF).

Reprezentacija Srbije je naslednica reprezentacija SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore.

Trenutno se nalazi na 30. mestu na rang listi svetske hokejaške fedracije.

Učestvovala je na osam Svetska hokejaška prvenstva, od toga sedam prvenstva u Diviziji II (treći rang takmičenja) i jedanput u Diviziji I (drugi rang takmičenja). Takođe su učestvovali dva puta u kvalifikacijama za nastup na Zimskim olimpijskim igrama, 2010 u Vankuveru i 2014 u Sočiju.


{{IČ-Reprezentacija Srbije u hokeju na ledu}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Negotin

 
Negotin noću

Negotin je gradsko naselje u Srbiji u opštini Negotin u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 17.758 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 17.355 stanovnika), a prema najnovijem popisu iz 2011. ima 16.882 stanovnika.

Negotin se nalazi blizu tromeđe Srbije, Rumunije i Bugarske. Ime Negotin je prvi put zabeleženo u 16. veku. Mesto nije imalo značaja do 18. veka, kada je postalo važno vojno uporište. Godine 1833. Negotin je trajno ušao u sastav Srbije i otada počinje njegov brži razvoj, koji je trajao do početka Prvog svetskog rata.

Negotin je, između ostalog, poznat i kao rodno mesto kompozitora Stevana Mokranjca.


{{IČ-Negotin}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Vino

 
Vinski podrum

Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod, dobijen potpunom ili delimičnom alkoholnom fermentacijom svežeg grožđa, kljuka ili šire od grožđa — vinskih sorti vinove loze. Takođe, vino se može praviti od nekih delova biljaka i od raznovrsnog voća. Prirodni balans grožđa je takav da može da izazove vrenje bez ikakvog dodavanja šećera, kiselina, enzima i drugih supstanci koje izazivaju fermentaciju. Pića slična vinu mogu se porizvoditi fermentacijom drugog voća i cveća: voćno vino, vino od ječma, od pirinča (sake), meda (medovina), pa čak i od bilja (kinesko vino). Komercijalna upotreba reči vino je u mnogim zemljama zaštićena zakonom.

Vino poseduje istoriju dugu oko 8.000 godina — veruje se da su prva vina nastala na prostoru današnje Gruzije ili Irana. Nauka koja se bavi proučavanjem vina zove se enologija.

Vino nastaje tako što se gnječi grožđe, a sok koji se dobija gnječenjem naziva se šira. U osnovi proizvodnje vina leži hemijski proces fermentacije, tokom kojeg, pod uticajem kvasaca u anaerobnim uslovima, dolazi do razlaganja različitih šećera do etanola, pri čemu dolazi do oslobađanja ugljenik-dioksida. Proces vrenja ili fermetacije obično traje nekoliko nedelja, a posle toga vino se prečišćava i pretače u buriće ili bačve.


{{IČ-Vino}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



IČ-Fabio Kvaljarela

 
Kvaljarela u dresu Torina 2015.

Fabio Kvaljarela (ital. Fabio Quagliarella; Kastelamare di Stabija, 31. januar 1983) profesionalni je italijanski fudbaler koji trenutno nastupa za Sampdoriju. Igra na poziciji napadača.

Tokom karijere igrao je uglavnom za italijanske fudbalske klubove, među kojima su Torino, Fjorentina, Askoli, Sampdorija, Udineze i Napoli. Sa torinskim Juventusom je osvojio tri uzastopne titule šampiona Serije A, igrao jedno finale kupa Italije i osvojio dva superkupa.

Igrao je za mlađe reprezentacije Italije od 18 do 21 godine, a za seniorski tim je debitovao 2007. godine. Nastupao je na dva velika takmičenja, prvo na Evropskom prvenstvu 2008, a kasnije i na Svetskom prvenstvu 2010. godine. U dresu fudbalske reprezentacije Italije postigao je ukupno devet golova.

Tokom sezone 2018/19. bio je strelac na 11 uzastopnih utakmica i tako izjednačio rekord Gabrijela Batistute, što mu je kasnije pomoglo da dobije priznanja za najboljeg strelca i najboljeg napadača Serije A te sezone.


{{IČ-Fabio Kvaljarela}} (razgovor, poveznice, osveži, istorija, uredi)



Dobri članci