Википедија:Priručnik za administratore

Ova stranica predstavlja osnovna uputstva za korišćenje administratorskih ovlašćenja. Na njoj se ne pokrivaju pravila i smernice koje se odnose na to korišćenje. Administratori, pre nego što uradite bilo šta opisano na ovoj stranici, ne zaboravite da prvo pročitajte obaveznu lektiru za administratore.

Brisanje stranica uredi

Kliknite na karticu obriši ili obriši ovu stranu na vrhu stranice koju želite da obrišete. Ako koristite monobook interfejs, možete koristiti i prečicu sa tastature alt+d. Otvoriće vam se strana sa poljem u koje treba da upišete razlog brisanja, i dugme za potvrdu ove akcije. Ovo polje će često sadržati prvih 150 karaktera sa strane koju želite da obrišete. Za brzo brisanje, može biti prihvatljivo da ostavite taj tekst kao razlog brisanja. U ostalim slučajevima, potrebno je da precizirate razlog brisanja. Na strani na kojoj treba da potvrdite brisanje pojaviće vam se upozorenje ako je strana menjana više puta. Tada morate proveriti istoriju strane pre nego je obrišete. Revizija koju trenutno gledate bi mogla da bude samo vandalizovana verzija pravog enciklopedijskog članka. Ako je članak obrisan zato što nije enciklopedijski, proverite prvo da nema veza koje vode do njega da biste sprečili da bude ponovo stvoren.

Brisanje slika uredi

Uobičajena greška novih administratora je da obrišu stranicu sa opisom slike umesto same slike. Stranica sa opisom slike ima obriši karticu kao i svaka druga stranica. Nemojte ovo koristiti! Kako biste izbrisali stariju verziju slike, morate kliknuti na (obr) poveznicu koja se nalazi pored slike.

Ako postoje više revizija slike, kliknite na „Obriši sve revizije ove slike“. Ne možete obrisati najnoviju reviziju a da ne obrišete i sve ostale, kao i stranicu sa opisom slike. Pošto kliknete na „Obriši sve revizije ove slike“, otvoriće vam se strana za potvrdu slična onoj pri brisanju slika i brisanje strane će biti automatski zabeleženo. Strana za potvrdu se ne pojavljuje kada brišete pojedinačnu stariju reviziju, ali se svejedno beleži.

Vraćanje obrisane strane uredi

Stranice mogu biti vraćene dokle god se nalaze u arhivi. Arhiva se povremeno prazni, a povremeno se gubi baza podataka pri padu sistema.

Ako strana nije vraćena od brisanja, kada odete na tu stranu pojaviće vam se poruka koja govori koliko ima obrisanih revizija strane. Ako kliknete na tu poruku otvoriće vam se strana na kojoj su prikazane obrisane izmene. Svaku reviziju možete pogledati pojedinačno. Stranicu vraćate tako što ćete kliknuti na vrati dugme koje se pojavljuje na strani za potvrdu; ovo podrazumevano vraća sve obrisane izmene. Ako želite, možete vratiti određenu reviziju tako što ćete kliknuti na dugme koje se nalazi pored njega. Strana je vraćena čim kliknete na ovo dugme. Vraćanje strana se takođe beleži kao i brisanje; ako ne vratite sve revizije obrisane strane, biće zabeleženo onoliko koliko ste vratili.

Ako je strana već vraćena a želite da vratite prethodnu reviziju, idite na istoriju stranice. Tamo ćete naći dugme za vraćanje kao što je opisano iznad. Takođe možete uneti pun URL za vraćanje. Na primer http://sr.wikipedia.org/wiki/Посебно:Undelete/Бла.

Spajanje istorije strana uredi

Spajanje istorije strana je način popravljanja poteza „iskopiraj i prenesi“. U osnovi, uključuje brisanje strane, premeštanje druge stranice na njeno mesto i vraćanje originala preko one koju ste upravo premestili. Ovaj potez se ne može vratiti unazad i stoga ga koristite veoma pažljivo.

Uputstvo za spajanje istorija izmena

Imate članke A i B. Neka A bude stariji.

  • Obrišite članak A.
  • Premestite B na mesto A. Sada su oba članka na jednom mestu.
  • Na istoriju revizija izaberite „Pogledaj ili vrati ... obrisanih izmena“.
  • Vratite sve potrebne izmene.
  • Po potrebi promenite ime ovako formiranom članku i povratite verziju stranice koja odgovara.

Postavljanje i skidanje zaštite na strane uredi

Da bi zaštitili stranu, kliknite na karticu zaštiti ili zaštiti ovu stranu koja se nalazi na vrhu strane. Ako koristite monobook interfejs, možete koristiti prečicu sa tastature alt+=. Ovo vas vodi do strane za potvrdu sličnom onom koji se pojavljuje pri brisanju. Upišite razlog zaštite u polje za to, a zatim kliknite na dugme za potvrdu. Ovo se automatski beleži. U slučaju rata izmena, trebalo bi da dodate {{заштићено}} na vrh članka koji ste zaštitili. Uklanjanje zaštite funkcioniše na isti način.

Uređivanje zaštićene strane uredi

Kliknite na karticu uredi na uobičajen način. Jedina razlika je upozorenje na vrhu strane koje vas podseća da je strana zaštićena. Pročitajte pravila zaštite stranica pre nego što ovo uradite.

Postavljanje i skidanje zaštite na slike uredi

Zaštita slike uglavnom funkcioniše poput zaštite stranica (vidi iznad). Kada kliknete na „zaštiti“ na strani sa opisom slike, zaštićuju se i slika i strana. Strana sa opisom slike će biti zaštićena, i korisnici koji nisu administratori neće moći da vraćaju sliku na stariju verziju, ili da učitaju noviju verziju preko stare.

Uređivanje interfejsa uredi

Poštujući konsenzus, možete promeniti bilo koji tekst korisničkog interfejsa uređivanjem zaštićenih strana u imenski prostor Medijaviki. Dizajn nterfejsa možete promeniti na Medijaviki:Monobook.css. Ove stranice se mogu uređivati na uobičajen način, ali neke zahtevaju pre HTML nego viki sintaksu.

Blokiranje korisnika ili IP adrese uredi

Za blokiranje IP adresa, možete kliknuti na blokiraj vezu koja se pojavljuje pored IP adrese na skorašnjim izmenama. Za prijavljene korisnike, morate otići na Посебно:Blockip. U prvo polje za unos upišite ime korisnika ili IP adresu, a dužinu blokiranja u drugo. Ovo je obično „24 sata“, ali možete i precizirati dane kao na primer „sledeći četvrtak“ ili datum, kao što je opisano u tar priručniku. Razlog blokiranja unesite u treće polje. Razlog bi trebalo da objasni korisniku zašto je on ili ona blokiran. Imajte na umu da bi blokiranje moglo uticati na neke nedužne korisnike i da bi i oni takođe mogli primiti ovu poruku, stoga ne pišite ništa uvredljivo, zbunjujuće, ili nejasno kao razlog blokiranja. Zatim kliknite na dugme blokiraj korisnika. Ovo će biti automatski zabeleženo i korisnik će se pojaviti na spisku blokiranih IP adresa i korisnika dok vreme blokiranja ne istekne. Videti Vikipedija:Pravila blokiranja.

Blokiranje više IP adresa uredi

Idite na Posebno:Blockip i unesite sve adrese u prvo polje (koristeći kose crte). Dalje pratite uputstva iz prethodnog poglavlja. Molimo nemojte koristiti ovu opciju ako u potpunosti me razumete postupak. Pročitajte m:Range blocks za dalja uputstva. (na engleskom)

Deblokiranje korisnika, IP ili više njih uredi

Idite na Posebno:Ipblocklist, pronađite korisnika kojeg želite da deblokirate, i kliknite na deblokiraj poveznicu. Pojaviće vam se strana za potvrdu na kojoj morate uneti razlog deblokiranja. Ovo se automatski beleži i korisnik će biti momentalno deblokiran. Ako je više njih blokirano zajedno, moraćete sve da deblokirate. Nije moguće deblokiranje određene IP adrese iz tog skupa.

Vraćanje izmena uredi

Svaki korisnik može vraćati izmene na raniju verziju - ručno. Administratori imaju dugme za vraćanje koje im olakšava posao. Da biste vratili izmene nekog korisnika na poslednju izmenu prethodnog, kliknite na poveznicu [vrati] na istoriji stranice, spisku priloga korisnika, ili na strani za upoređivanje izmena. Vaša izmena će biti označena kao manja izmena sa automatskim sižeom izmena nalik sledećem (Vraćene izmene od korisnika B na poslednju izmenu korisnika A). U slučaju velikog broja vandalizama koji preplavljuju skorašnje izmene, možete koristiti „botovsko vraćanje“ izmena. Dodajte &bot=1 na kraj URL adrese korišćene za pristup spisku doprinosa korisnika. Na primer, http://sr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Посебно:Contributions&target=Вандал&bot=1. Kada se poveznica za vraćanje izmena zatim klikne na spisku doprinosa, vraćena, i originalna izmena koju vraćate će biti skrivene sa skorašnjih izmena.

Mesta na kojima administratori mogu biti od pomoći uredi

Administratorska ovlašćenja delimično mogu biti od pomoći pri radu na određenim mestima pri Vikipediji.

Srodne strane uredi