Vilijam Vilberfors
Vilijam Vilberfors (engl. William Wilberforce; Kingston na Halu, 24. avgust 1759 — London, 29. jul 1833) je bio britanski političar[1], filantrop i vođa pokreta za ukidanje trgovine robljem. Vilberfors je počeo svoju političku karijeru 1780. i postao je član parlamenta za Jorkšir (1784–1812). Godine 1785. je doživeo konverziju i postao je evagelički hrišćanin, što je imalo za posledice velike promene u njegovom načinu života i želje za promenama koje su ga pratile celog života. Dve godine kasnije stupio je u kontakt sa Tomasom Klarksonom i grupom aktivista koji su se boritili protiv trgovine robljem, uključujući Granvila Šarpa, Hana Mor i Čarlsa Midlonta. Oni su ubedili Vilberforsa da zastupa aboliciju i ubrzo je postao jedan od glavnih engleskih abolicionista. Predvodio je 26 godina kamapanju protiv britanske trgovine robljem sve do usvajanja Zakona o trgovini robljem iz 1807.
Vilijam Vilberfors | |
---|---|
Datum rođenja | 24. avgust 1759. |
Mesto rođenja | Kingston na Halu, Velika Britanija |
Datum smrti | 29. jul 1833.73 god.) ( |
Mesto smrti | London, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Supružnik | Barbara Spooner Wilberforce |
Roditelji | Robert Wilberforce Elizabeth Bird |
Vilberfors je bio ubeđen u važnost religije, moralnosti i ibrazovanja. Prevodio je kampanje i pokrete kao što su Društvo za iskorenjivanje poroka, britanski misionarski rad u Indiji, osnivanje slobodne kolonije u Sijera Leoneu, osnivanje Društva crkvene misije i Društva za sprečavanje okrutnosti prema životinjama. Njegov naglašeni konzervativizam je dovodio da podržava politički i društveno represivne zakone, zbog čega je kritikovan da ignoriše nepravde u domovini dok se bori za potlačene u svetu.
Kasnije je Vilbefors podržavao kamapnju za kompletno ukidanje ropstva i nastavio je da je zastupa i posle 1826. kada se povukao iz parlamenta zbog lošeg zdravlja. Ova kamapnja je dovela do Zakona iz ukidanja ropstva iz 1833, kojim je ukinuto ropstvo u najvećem delu Britanske imperije. Vilberfors je umro tri dana nakon što je čuo za usvajanje zakona. Sahranjen je u Vestminsterskoj opatiji, pored svog priljatelja Vilijama Pita.
Reference uredi
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 51. ISBN 86-331-2112-3.