Vitomirica (alb. Vitomiricë/Vitomirushë/Arbnia) je naseljeno mesto u opštini Peć, na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živelo 5.409 stanovnika.

Vitomirica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugPećki
OpštinaPeć
Stanovništvo
 — 2011.5.409[1]
Geografske karakteristike
Koordinate42° 41′ 41″ S; 20° 20′ 20″ I / 42.6948° S; 20.3388° I / 42.6948; 20.3388
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina485 m
Vitomirica na karti Srbije
Vitomirica
Vitomirica
Vitomirica na karti Srbije

Geografija uredi

Vitomirnica je selo razuđenog tipa u Metohijskom podgoru, 5-7 kilometara severoistočno od Peći do vodotoka reke Beli Drim. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Vitomirica, površine 2.120 hektara. Ovo je jedno od najvećih sela u Metohiji.

Istorija uredi

Po jednom narodnom predanju, selo je osnovao neki slovenski knez Vitomir čije su dvore i imanja potopile vode nastale od jezera nabujalog Belog Drima i Bistrice. Pod drugom narodnom predanju selo je zajedno sa severnim Dubovom pripadalo knezu Vitomiru po kome je dobilo ime.[2] Na istoku sela nalazi se brežuljak sa južne strane puta nalazili su se ostaci starog srpskog groblja ranijeg stanovništvo.[2] Vitomirica je smatrana u 19. veku sedištem hajduka u Metohiji koji su čuvali živote i imanja metohijskih Srba.[3] Selo je podignuto na šikarama i močvarama, posle oslobođenja u Prvom svetskom ratu. U njemu se naselilo oko 750 srpskih i crnogorskih domova koji su ga za dvadesetak godina pretvorili u jedno od najlepših sela Metohijske kotline. Bila je najuspeliji primer naseljavanja u Južnoj Srbiji.[4]

Kada su 1941. Nemci okupirali Jugoslaviju i stvorili „Veliku Albaniju“, albanski fašisti su popalili i raselili sva srpska i crnogorska sela u Metohiji. Jedan deo Vitomirice je odoleo toj najezdi i postao utočište mnogim porodicama čije su kuće popaljene, a to je postalo i središte borbe protiv okupatora. Danas u selu skoro da više i nema srpskih i crnogorskih kuća, demografska struktura se naglo menja od 1945. godine, na štetu pravoslavnog stanovništva. Osamdesetih godina selo je imalo blizu 800 kuća, gde je Bošnjaka bilo dva puta više nego pravoslavnog stanovništva, pored stotinak kuća Albanaca i Roma.[5] Po popisu iz 1981. godine bilo je 1030 Srba i Crnogoraca.[2] Preostalo stanovništvo (120-150 srpskih i crnogorskih kuća) je raseljeno u Srbiju i Crnu Goru 1999. U toku je organizovanje povratka onih koji to mogu i žele. Formiran je Odbor za obnovu crkve, uređenje groblja i izgradnju parohijskog doma. Na osnovu Ahtisarijevog plana predstavnici Bošnjaka su podneli zahtev za formiranje opštine Vitomirica čime bi ovo selo i njegovi zaseoci bili izdvojeni iz opštine Peć.[6]

Kultura uredi

U selu je podignuta nova i lepa crkva u obliku trikonhosa sa kubetom. Zidana je od banjskog mermera i posvećena Sv. apostolu Luki jer su na Lučindan 1912. jedinice tadašnje crnogorske vojske oslobodile ovaj kraj od robovanja pod Turcima. Pored crkve je i lepo uređeno seosko groblje. Crkva je razorena i srušena od strane albanskih ekstremista 1999. godine.[7][8]

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 2011. godine, Vitomirica je imala sledeći etnički sastav stanovništva:

Nacionalnost[1] 2011.[a]
Albanci 2.904 (53,69%)
Bošnjaci 2.027 (37,47%)
Egipćani 268 (4,95%)
Romi 162 (2,99%)
Aškalije 13 (0,24%)
Goranci 9 (0,16%)
Srbi 3 (0,05%)
ostali i drugo 23 (0,45%)
Ukupno 5.409


Demografija[1][9]
Godina Stanovnika
1948. 1.632
1953. 1.930
1961. 2.968
1971. 4.248
1981. 5.797
1991. 6.384
2011. 5.409

Napomene uredi

  1. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja kosovskih Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Reference uredi

  1. ^ a b v Etnički sastav stanovništva na Kosovu i Metohiji iz 2011. godine (jezik: engleski)
  2. ^ a b v Kosovsko-metohijski zbornik 1, Beograd 1990, str. 92
  3. ^ V. Stojančević, Istorijska prošlost Srba u Metohiji: od kraja XVIII veka pa do srpsko turskih ratova 1876-1877-1878, 2008, str. 202
  4. ^ "Politika", 7. jun 1936.
  5. ^ Onomatološki prilozi, 1982, III
  6. ^ Podneli zahtev za formiranjem opštine Vitomirica po Ahtisarijevom planu
  7. ^ „Rastko/Raspeto”. Arhivirano iz originala 19. 07. 2017. g. Pristupljeno 23. 06. 2023. 
  8. ^ Kosovo-Crkva Sv. apostola Luke u Vitomirici kod Peći[mrtva veza]
  9. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze uredi