Viljam Le Baron Dženi

амерички архитекта (1832-1907)

Viljam Le Baron Dženi (engl. William Le Baron Jenney; Ferhaven, 15. septembar 1832Masačusets, 14. jun 1907), bio je američki arhitekta i inženjer.[1]

Viljam Le Baron Dženi
Viljam Le Baron Dženi
Datum rođenja(1832-09-15)15. septembar 1832.
Mesto rođenjaFerhaven, MasačusetsSAD
Datum smrti14. jun 1907.(1907-06-14) (74 god.)
Mesto smrtiLos Anđeles, (Kalifornija), SAD
PrebivališteSAD
Državljanstvoameričko
Zanimanjearhitekta i inženjer
DelovanjeStvarač tehnike izgradnje čelikom

Biografija uredi

 
Zgrada Kućnog osiguranja u Čikagu koja je izgrađena 1885 godine (fotografija nakon 1891 proširenja sa sva dodatna sprata)

Viljam Le Baron Dženi bio je učenik centralne škole u Parizu (franc. École centrale Paris) od 1853. do 1856. godine. Učestvovao je aktivno u izgrađennju grada Čikaga nakon velikog požara koji je zadesio grad ranog utorka 10.10.1871. godine. Viljam je izmislio tehniku izgradnje čelikom i po njegovom smotrom izgrađene su oblakoderi[2][3][4] po arhitekturi Čikaške škole.[5][6]

Život i karijera uredi

Dženi je rođen u Ferhejvenu u Masačusetsu 25. septembra 1832, kao sin Vilijama Proktora Dženija i Elajze Le Baron Gibs. Dženijevo formalno obrazovanje je započelo u Filipsovoj akademiji[7][8][9] u Andoveru 1846. godine, i u Lovrencovoj naučnoj školi u Harvardu 1853. godine. Kasnije je prešao u Centralnu školu umetnosti proizvodnje[10][11][12] (Centralna pariska škola) da studira inženjerstvo i arhitekturu.[1]

U Centralnoj pariskoj školi, on je prošao kroz obuku u najnaprednijim tehnikama gvozdenih konstrukcija tog vremena, i upoznao se sa klasičnom funkcionalističkom dokrinom Žan-Nikola-Luja Duranda (1760-1834) - profesora arhitekture na Politehničkoj školi.[13] On je diplomirao 1856. godine, godinu dana nakon svog školskog druga, Gistava Ajfela,[14][15] koji je dizajnirao Ajfelov toranj.[7]

Godine 1861, on se vratio u SAD kako bi se pridružio vojsci Unije[16][17] kao inženjer tokom građanskog rata,[18][19][20] dizajnirajući utvrđenja za generale Šermana i Granta. Do kraja rata stekao je čin majora, i bio je glavni inženjer pri Našvilskom štabu Unije.[1] Nakon rata, 1867. godine, Dženi se preselio u Čikago u Ilinoisu i osnovao svoju arhitektonsku firmu, koji se specijalizovala u oblasti komercijalnih zgrada i urbanističkog planiranja.

Pri kraju 1870-ih, on je putovao svake nedelje do En Arbora u Mičigenu, da bi započeo i predavao u arhitektonskom programu pri Univerzitetu u Mičigenu. U kasnijim godinama budući čelnici čikaške škole poput Luisa Salivana, Danijela Bernama, Vilijama Holabirda i Martina Roša, obavljali su svoju arhitektonsku obuku kao Dženijevo osoblje.[1] Dana 8. maja 1867, Dženi i Elizabeta „Lizi” Hana Kob iz Klivlenda u Ohaju su se venčali.[7] Oni su imali dvoje dece Maksa i Fransis.[7]

 
Čikaški stambeni objekat dizajniran za Voltera Kas Njuberija, 1889

Dženi je izabran za saradnika u Američkom institutu arhitekata 1872. godine, a puni član je postao 1885. godine. On je bio je prvi potpredsednik od 1898 do 1899. godine.[4] U Čikagu je projektovao zgrade Ludington i Menhetn, koje su izgrađene 1891. godine i kasnije su stekle zvanje nacionalnih istorijskih znamenitosti. On je takođe dizajnirao Hortikulturnu zgradu za Svetsku kolumbijsku izložbu (1893) u Čikagu.

Ostavština uredi

On je umro je 15. juna 1907. u Los Anđelesu u Kaliforniji. Nakon Dženijeve smrti, njegov pepeo je rasut po grobu njegove žene, lociranom neposredno južno od sekcije „Večne tišine” na aptaunskom groblju Grejsland.[5] Godine 1998, Dženi je bio rangiran na 89. mestu u knjizi 1000 godina, 1.000 ljudi: Rangiranje muškaraca i žena koji su oblikovali milenijum.[7]

Originalne Dženijeve beleške i dokumenti, uključujući „Dženijevu holografsku beležnicu iz 1884. godine, koja sadrži između ostalog strukturne proračune za zdradu Kućnog osiguranja, i njegovu nedatiranu skicu pod nazivom Ključ nebodera”, čuvaju se u Umetničkom institutu Čikaga.[21]

Reference uredi

  1. ^ „William Le Baron Jenney | American engineer and architect”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 21. 4. 2020. 
  2. ^ „Skyscraper, Emporis Standards”. Emporis.com. Arhivirano iz originala 11. 5. 2015. g. Pristupljeno 7. 11. 2020. 
  3. ^ „What is a Skyscraper?”. Theb1m.com. Pristupljeno 7. 11. 2020. 
  4. ^ Petruzzello, Melissa. „Skyscraper”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 2. 2022. „Skyscraper, very tall, multistoried building. The name first came into use during the 1880s, shortly after the first skyscrapers were built, in the United States. The development of skyscrapers came as a result of the coincidence of several technological and social developments. The term skyscraper originally applied to buildings of 10 to 20 stories, but by the late 20th century the term was used to describe high-rise buildings of unusual height, generally greater than 40 or 50 stories. 
  5. ^ „William Le Baron Jenney: Biography of Skyscraper Architect”. www.visual-arts-cork.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 21. 4. 2020. 
  6. ^ „Commercial style definition”. Dictionary of Wisconsin History. Wisconsin Historical Society. Arhivirano iz originala 11. 06. 2019. g. Pristupljeno 2007-06-26. 
  7. ^ „Phillips Academy -”. Andover.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2017-06-22. 
  8. ^ Gazette, College (2022-10-19). „Phillips Academy Andover – Acceptance Rate, Tuition, Ranking, and More”. collegegazette.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-22. 
  9. ^ „Andover and the Military » Alumni Military Register » Medal of Honor Recipients”. Arhivirano iz originala 5. 4. 2012. g. Pristupljeno 30. 10. 2011. 
  10. ^ European Network for Accreditation of Engineering Education. „EUR-ACE label to Ecole centrale de Lille”. eurace.enaee.eu. ENAEE. 
  11. ^ „MOOC GESTION DE PROJET – Portail du site officiel – Évoluez en mode projet”. mooc.gestiondeprojet.pm. Pristupljeno 2023-03-06. 
  12. ^ „École Centrale de Lille - the « Léonard de Vinci » residence”. Arhivirano iz originala 27. 7. 2012. g. Pristupljeno 21. 7. 2015. 
  13. ^ http://www.visual-arts-cork.com/architecture/william-le-baron-jenney.htm
  14. ^ Gobillot, Emmanuel (2016-09-15). Follow the Leader. ISBN 9780749469061. Pristupljeno 2016-09-23. 
  15. ^ Harriss, J. (2004). The Tallest Tower. Unlimited Pub. str. 25. ISBN 9781588321046. Pristupljeno 18. 5. 2015. 
  16. ^ „Civil War Facts”. American Battlefield Trust. 16. 8. 2011. 
  17. ^ Newell, Clayton R. The Regular Army before the Civil War, 1845–1860 (PDF). US Army Campaigns of the Civil War. US Army Center of Military History. str. 50, 52. Pristupljeno 26. 5. 2022. 
  18. ^ Blair, William A. (2015). „Finding the Ending of America's Civil War”. The American Historical Review. Oxford University Press. 120 (5): 1753—66. JSTOR 43697075. doi:10.1093/ahr/120.5.1753. Pristupljeno 29. 7. 2022. 
  19. ^ „END OF THE REBELLION.; THE LAST REBEL ARMY DISBANDS. Kirby Smith Surrenders the Land and Naval Forces Under His Command. The Confederate Flag Disappears from the Continent. THE ERA OF PEACE BEGINS. Military Prisoners During the War to be Discharged. Deserters to be Released from Confinement. [OFFICIAL.] FROM SECRETARY STANTON TO GEN. DIX.”. The New York Times. United States Department of War. 29. 5. 1865. Pristupljeno 29. 7. 2022. 
  20. ^ Robertson, James I. Jr. (1963). The Civil War. Washington, D.C.: Civil War Centennial Commission. OCLC 299955768. 
  21. ^ „Elmer C. Jensen Papers, 1871-2014 (bulk 1880s-1950s)”. Art Institute of Chicago. 2012. Pristupljeno 22. 5. 2019.  Finding aid, including biographical info on William Le Baron Jenney and Elmer C. Jensen, published 2012.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi