Voronja

Река у Мурманској области Русије

Voronja (rus. Воро́нья) reka je koja protiče preko zapadnih i severozapadnih delova Koljskog poluostrva na području Murmanske oblasti, na krajnjem severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Protiče preko teritorija Lovozerskog i Koljskog rejona. Pripada basenu Barencovog mora u koje se uliva prostranim estuarskim ušćem. Svoj tok započinje kao otoka jezera Lovozero i celom dužinom toka teče u smeru severa. Ukupna dužina vodotoka je 155 km, površina slivnog područja oko 9.940 km², dok je prosečan protok oko 114 m³/s.

Voronja
Воро́нья
Voronja u donjem delu toka
Opšte informacije
Dužina155 km
Basen9.940 km2
Pr. protok114 m3s
SlivBarencovo more
Vodotok
IzvorLovozero na
67° 59′ 47″ N 35° 11′ 45″ E / 67.99639° S; 35.19583° I / 67.99639; 35.19583 (Izvor reke Voronje)
V. izvora158 m
Ušćeu Barencovo more na
69° 10′ 57″ N 35° 47′ 57″ E / 69.18250° S; 35.79917° I / 69.18250; 35.79917 (Ušće reke Voronje)
V. ušća0 m
Pro. pad0,99 mkm toka
Geografske karakteristike
Država/e Rusija
OblastMurmanska oblast
PritokeUjma, Čudzjok, Ejnč
DRV02010000712101000003363
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Zbog velikog hidroenergetskog potencijala na reci su sagrađene dve hidroelektrane i dva veštačka jezera sa jedinstvenim imenom Serebrjansko jezero (556 km²). Gornje Serebrjansko jezero nastalo je gradnjom ustave Serebrjanske HE-1 i potopile je centralni deo korita reke, dok se manje Donjoserebrjansko jezero nalazi nešto severnije i na njegovim obalama nalazi se varošica Tumani. U basenu reke nalazi se i jezero Čudzjavr.

Reka Voronja ima brojne pritoke, a najveće među njima su Ujma (54 km), Ejnč (38 km), Čudzjok (33 km) i druge. U donjem delu toka u koritu se nalaze brojni vodopadi i brzaci, a najviši vodopad Veliki Padun visok je 26,7 metara. U gornjem delu toka reka protiče kroz dolinu koja je u znatnoj meri potopljena pregrađivanjem korita reke, dok se u donjem delu toka korito odlikuje dubokim i uskim jarugama, a u njemu se nalaze i brojna manja ostrva.

Uz obe obale reke nalaze se ležišta metamorfnog poludragog kamena jaspisa.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi