Vojna operacija

координисане војне акције државног или недржавног актера

Vojna operacija je koordinisana vojna aktivnost države. U svrhu tajnosti vojne operacije imaju šifrovane nazive. Mogu biti borbene i neborbene i mogu se dalje razvrstavati po više kriterijuma, kao što su teritorija koju obuhvata, obim angažovanja oružanih snaga, uticaj na ostale elemente oružanog sukoba.

Baltička operacija nemačkih trupa i njihovih satelita, Istočni front,[1][2][3] Drugi svetski rat

Svaka vojna operacija se sastoji od sledećih faza:

  1. Iniciranje - jasna ideja vojnog, političkog, ekonomskog i društvenog cilja operacije
  2. Planiranje - definisanje jasnih ciljeva, vremena, obuhvata i troškova operacije
  3. Izvršavanje - koordinisana logistička i borbena aktivnost oružanih snaga
  4. Kontrola - nadzor nad izvršavanjem operacije i poređenje sa planom
  5. Zaključivanje - prihvatanje ili odbijanje efekata operacije naredbama komandnih struktura

Istorija uredi

 
Mapa za stratešku operaciju „Uran“ 1942, Bitka za Staljingrad[4][5][6][7]

Prvi poznati klasični znaci operacije kao jednog od oblika ratovanja nastali su u vojnim sukobima i ratovima krajem 18. - početkom 19. veka, a teorijski koncepti i praktično otelotvorenje operacije kao oblika vojne umetnosti (operativni umetnost) oblikovala se od početka 20. veka.

Prema definiciji Vojne enciklopedije Rusko carstvo 1911-1914: Operacija (vojna) je skup strateških i taktičkih akcija usmerenih na postizanje bilo kog, određenog zadatka datog rata i obično dovršenih velikim vojnim sukobom strana.

U vojnim poslovima SSSR-a, sredinom 1930-ih razvijena je teorija za izvođenje duboke ofanzivne operacije (Duboka operacija), koja je predviđala koordiniranu masovnu upotrebu tenkovskih snaga, avijacije, artiljerije i vazdušno-desantnih jurišnih snaga.

Prema TSB, operacija je skup udara, bitaka, kordiniranih i međusobno povezanih u svrhu, vremena i mesta, koje izvode operativne formacije jednog ili nekoliko rodova oružanih snaga prema jedinstvenom konceptu i planu za rešavanje operativni ili strateški zadaci.[8]

Tokom Drugog svetskog rata vojska i mornarica SSSR-a izvodile su ofanzivne i odbrambene operacije, u zavisnosti od ciljeva i broja uključenih trupa (snaga), podeljene na strateške i frontovske operacije. Front-linije operacije mogu biti ili sastavni deo strateških operacija, ili biti nezavisne. Podela operacija na ofanzivne i odbrambene operacije govori samo o tome ko je započeo napad na početku događaja ili šta je bio cilj u slučaju namerne odbrane. Često su se tokom operacije ofanziva i odbrana mogli smenjivati.

Imena operacija dobila su a posteriori, u zavisnosti od razvoja događaja i rezultata postignutih tokom operacije, a tokom događaja korišćena su kodna imena, od kojih su neka ostala dodatni naziv za operaciju (sovjetske operacije „Bagration“, „Uran“,[9][10][11][12] operacije Vermahta „Citadela“, „Blau“, angloamerički „Overlord“ i slično).[13]

Operacija Market garden uredi

Operacija Market garden[14][15][16] je bila saveznička vojna operacija koja je pokrenuta tokom Drugog svetskog rata, u septembru 1944. godine. Glavni cilj operacije je bilo zauzimanje mostova na glavnim rečnim tokovima na teritoriji Holandije pod nemačkom kontrolom, kako bi se omogućio brz prodor savezničkih snaga u samo srce nacističke Nemačke i rat priveo kraju do Božića. Ipak nacisti su uspeli da dobiju bitku i tako se održe još nekoliko meseci u ratu.[17]

Reference uredi

  1. ^ Edwards, Robert (15. 8. 2018). The Eastern Front: The Germans and Soviets at War in World War II. Rowman & Littlefield. ISBN 9780811767842 — preko Google Books. 
  2. ^ Duiker, William J. (2015). „The Crisis Deepens: The Outbreak of World War II”. Contemporary World History (sixth izd.). Cengage Learning. str. 138. ISBN 978-1-285-44790-2. 
  3. ^ „World War II: The Eastern Front”. The Atlantic. 18. 9. 2011. Pristupljeno 26. 11. 2014. 
  4. ^ Sieff, Martin (2005-04-27). „Analysis: Stalingrad defines urban war”. UPI (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-04-05. 
  5. ^ Spencer, John; Geroux, Jayson (2021-06-28). „Urban Warfare Project Case Study #1: Battle of Stalingrad”. Modern War Institute (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-04-05. 
  6. ^ Davis, Daniel L. (2016-11-28). „Why Stalingrad Was the Bloodiest Battle of World War II (and Perhaps of All Time)”. The National Interest (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-17. 
  7. ^ Deadliest Battle in History: Stalingrad | Animated History (na jeziku: engleski), Pristupljeno 2022-01-26 
  8. ^ „Operaciя (voen.)”. bse.sci-lib.com. Pristupljeno 10. 03. 2021. 
  9. ^ Beevor, Antony (1998). Stalingrad: The Fateful Siege: 1942 – 1943. Harmondsworth, United Kingdom: Penguin Putnam Inc. ISBN 0-670-87095-1. 
  10. ^ Bell, Kelly (jesen 2006). „Struggle for Stalin's Skies”. WWII History: Russian Front. Special. Herndon, Virginia: Sovereign Media. Issue. 1539-5456. 
  11. ^ Bergström, Christer (2007). Stalingrad – The Air Battle: 1942 through January 1943. Harmondsworth, United Kingdom: Chevron Publishing Limited. ISBN 978-1-85780-276-4. 
  12. ^ Clark, Alan (1965). Barbarossa: The Russian-German Conflict, 1941–1945. New York City, New York: William Morrow. ISBN 0-688-04268-6. 
  13. ^ „Ostoja Vojinović: Operacija Barbarosa – Dan napada na SSSR i pravog početka Drugog svetskog rata”. Vidovdan | Srpska tradicija i nacionalni interes (na jeziku: srpski). 23. 06. 2020. Pristupljeno 10. 03. 2021. 
  14. ^ Badsey, Stephen (1993), Arnhem 1944: Operation Market Garden, London: Osprey Publishing, ISBN 978-1855323025 
  15. ^ Balke, Ulf (1990), Der Luftkrieg in Europa, II, Koblenz: Bernard & Graefe, ISBN 3763758844 
  16. ^ Barnes, B. S (1999). The Sign of the Double 'T' (The 50th Northumbrian Division – July 1943 to December 1944). Market Weighton: Sentinel Press. ISBN 9780953426201. 
  17. ^ September 1994, Retired Colonel William Wilson (12. 06. 2006). „Operation Market Garden: History's Greatest Airborne Assault”. HistoryNet (na jeziku: engleski). Pristupljeno 10. 03. 2021. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi