Vojo Kušić (alb. Vojo Kushi; Skadar, 3. avgust 1918. — Kodra Kuge, 10. oktobar 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe Albanije, narodni heroj Albanije i narodni heroj Jugoslavije.

vojo kušić
Lični podaci
Datum rođenja(1918-08-03)3. avgust 1918.
Mesto rođenjaSkadar, Kneževina Albanija
Datum smrti10. oktobar 1942.(1942-10-10) (24 god.)
Mesto smrtiKodra Kuge, Kraljevina Albanija
Delovanje
Učešće u ratovimaNOB Albanije
SlužbaNOV Albanije
Heroj
Narodni heroj od12. februara 1945.

Biografija uredi

Rođen je 3. avgusta 1918. godine u Skadru. Potiče iz porodice koja je pripadala srpskoj nacionalnoj manjini u Albaniji.

Nakon italijanske okupacije Albanije u aprilu 1939. godine, prvi antifašistički pokret organizovan je u Skadru (Skadarska grupa), koja je obuhvatala uglavnom srpsko staonvništvo. Članovi: braća Vaso i Branko Kadić, Vojo Kušić, Jordan Mišović, Ivo Jovanov, Vojin Dragović, Petar Bulatović i Vasilije Šantić.

Kušića su, zajedno sa drugovima Sadikom Stavalecijem i Džodžijem Martinijem, 10. oktobra 1942. godine, opkolili Italijani u kući u rejonu Kodra Kuge. Nakon šest časova borbe, Kušić je istrčao iz kuće, napao dva karabinijera i pucao sve dok nije ostao bez municije. Nakon toga je poginuo.[1] [2] [3]

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Narodne Republike Albanije, 1946. godine, odmah po ustanovljenju Ordena narodnog heroja Albanije, među prvim pripadnicima Narodnooslobodilačke vojske Albanije, posmrtno je odlikovan ovim odlikovanjem.

Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), a na predlog maršala Josipa Broza Tita, 12. februara 1945. godine, zajedno sa Rešidom Čolakom, proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije. Pored njih dvojice, Ordenom narodnog heroja Jugoslavije odlikovan je i 1946. godine Enver Hodža, albanski predsednik. Godine 1948. zbog zahlađenja odnosa između Jugoslavije i Albanije, posle donošenja Rezolucije Informbiroa, odluke o donošenju ovih odlikovanja su ukinute.

O njemu je 1969. godine snimljen albanski crno-beli film „Vojo Kuši“.[4]

Albanska akademija za sport i fizikalnu edukaciju „Vojo Kuši“ u Tirani nazvana je po njemu.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Pearson 2006, str. 208.
  2. ^ [1]: "Doprinos srpsko crnogorske manjine u istoriji albanskog naroda"
  3. ^ [2]: "Doprinos srpsko crnogorske manjine u istoriji albanskog naroda"
  4. ^ Vojo Kushi (1969)[mrtva veza], Pristupljeno 28. 3. 2013.

Literatura uredi