Gabrovo
Gabrovo je grad u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje. Grad je i sedište Gabrovske oblasti i opštine Gabrovo.
Gabrovo bug. Габрово | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Gabrovska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2007. | 72.352 |
— gustina | 0,31 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 52′ 18″ S; 25° 19′ 08″ I / 42.871615° S; 25.318751° I |
Aps. visina | 576 m |
Površina | 233.817 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Bogomil Belčev |
Veb-sajt | |
www.gabrovo.bg |
Geografija uredi
Grad Gabrovo se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen oko 250 km. Grad je blizu gradova: Trjavna (bug. Трявна, 18 km), Drjanovo (bug. Дряново, 20 km) i Sevlijevo (bug. Севлиево, 27 km).
Oblast Gabrova nalazi se u severnoj podgorini planiskog lanca Balkan, ovde poznatog kao Šipenski Balkan. Grad se kotlini na nadmorskoj visini od 390-400 m. Kroz grad protiče reka Jantra.
Klima u gradu je kontinentalna.
Istorija uredi
Oblast Gabrova je bila naseljena u vreme antike i srednjeg veka. Krajem 14. veka ovoim područjem zagospodarili su Turci Osmanlije. Planinski karakter područja i udaljenost od tadašnjih središta kojima su gospodarili Turci naterala je veliki broj Bugara da ovde potraže zaklon. Vremenom je naselje raslo brojčano i ekonomski i postalo važno stecište razvoja bugarskog identiteta. Početkom 19. veka Gabrovo je bilo jedno od središta bugarskog narodnog preporoda, a mnoge gradske ustanove koje su tad osnovane spadaju u najstarije takve vrste u zemlji.
1860. godine Gabrovo je dobilo zvanje grada, a 1878. godine priključeno je novoosnovanoj državi Bugarskoj. Krajem 19. i početkom 20. veka grad je bio jedno od privredno najjačih središta u zemlji, ali je kasnije, sa razvojem naselja uz glavne državne saobraćajnice, značaj Gabrova počeo da opada. Bilo je tu 1894. godine 7809 stanovnika.
Stanovništvo uredi
Po procenama iz 2007. godine grad Gabrovo imao je 64.749 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su malobrojni Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.
Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna.
Zanimljivosti uredi
Gabrovo je član je FEKG-a (Fondacija evropskih karnevalskih gradova).
U blizini Gabrova nalaze se Etara i Trjavna, gradići sa veoma dobro očuvanom balkanskom arhitekturom i urbanizmom.
Ličnosti uredi
- Vasil Aprilov — bugarski prosvetitelj
- Todor Burmov — bugarski političar
- Stefan Vlahov Micov — makedonski istoričar
- Lazar Novi — bugarski svetitelj
Gradovi pobratimi uredi
Galerija uredi
-
Zgrada opštine Gabrovo
-
Pešačka ulica
-
Bogorodičina crkva