Galerijev edikt o toleranciji

Galerijev edikt o toleranciji je naziv za dokument koga je izdao car Galerije 30. aprila 311. godine u Nikomediji, kao jedan od tetrarha tadašnjeg Rimskog carstva. Ovim dokumentom je hrišćanima po prvi put priznata sloboda vjeroispovjesti, odnosno zvanično prekinuti njihovi progoni.

Trojezični Galerijev edikt o tolernaciji na zadnjem delu crkve Svete Sofije u Sofiji

Galerije je pre toga, bio poznat kao jedan od najvatrenijih progonitelja hrišćana, a posebno se istakao u tokom progona za vreme cara Dioklecijana. Galerije je edikt dao neposredno pre svoje smrti, u vreme dok je bio mučen teškom bolešću. Hrišćanski apologeti, a posebno Laktancije, su edikt protumačili kao hrišćansku pobedu, odnosno posledicu griže savesti i straha od Božje kazne.

Savremeni istoričari, međutim, smatraju da je Galerije bio vođen pre svega političkim motivima, odnosno spoznajom da je hrišćanstvo postalo previše snažno, pogotovo u bogatim istočnim provincijama pod njegovom vlašću, te da bi podrška ili barem neutralan stav hrišćana, mogao biti koristan u eventualnim obračunu sa drugim vladarima tetrarhije. U svakom slučaju, Galerije svojim ediktom Hrišćanima nije dao povlašćen položaj, već im je samo omogućio vođenje obreda u svojim kućama i crkvama "pod uslovom da ne krše javni mir", izjednačivši ih tako sa Jevrejima.

Edikt, međutim, nije zaživeo. Galerijev naslednik Maksimin Daja ga je odmah opozvao i ponovno otpočeo progone, koji će biti obustavljeni tek s Milanskim ediktom 313. godine.

Literatura

• Džomić V. Pravna priroda slobode veroispovesti u Galerijevom i Milanskom ediktu // Sveti car Konstantin i hrišćanstvo. — T. I. — Niš, 2013. — S. 359—368.
• Šukunda M. Lj., prezv. Verska politika Rimskog Carstva od 311—380. godine. — Beograd, 2017. — 373 s.
• Kuzenkov P. V. Эdikt Galeriя 311 goda — pervый юridičeskiй akt o legalizacii hristianstva v Rimskoй imperii (K 1710-letiю Milanskogo эdikta) // Sretenskoe slovo. — Moskva: Izd-vo Sretenskoй duhovnoй akademii, 2023. — № 1 (5). — S. 115—132.

Spoljašnje veze

• Full text at the Medieval Sourcebook Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. avgust 2014)