Gerlic (njem. Görlitz, polj. Zgorzelec, glsrp. Zhorjelc) grad je u njemačkoj saveznoj državi Saksonija. Jedno je od 59 opštinskih središta okruga Gerlic. Reka Nisa protiče istočno i čini granicu između Nemačke i Poljske. Ujedno i najistočniji grad Nemačke. Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 14626110. Krajem 2010. Gerlic je imao oko 56.400 stanovnika.

Gerlic
Görlitz
Panorama grada sa crkvom Svetog Petra
Administrativni podaci
Država Njemačka
Savezna državaSaksonija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 56.461[1]
 — gustina840 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate51° 09′ 11″ S; 14° 59′ 14″ I / 51.15298° S; 14.98722° I / 51.15298; 14.98722
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina199 m
Površina67,2 km2
Gerlic na karti Nemačke
Gerlic
Gerlic
Gerlic na karti Nemačke

Položaj grada u okrugu Gerlic
Ostali podaci
GradonačelnikJoachim Paulick (zur Sache! e.V.)
Poštanski broj02826
Pozivni broj03581
Registarska oznakaGR
Veb-sajt
www.goerlitz.de

Geografski i demografski podaci uredi

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 199 metara. Površina opštine iznosi 67,2 km².

Stanovništvo uredi

U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 56.461 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 840 stanovnika/km².

Istorija uredi

Godina osnivanja Gerlica nije poznata, ali se grad prvi put pominje 1071. u dokumentu iz doba vladavine Henrika IV. Ime grada potiče od slovenske reči za vatrom iskrčeni prostor. Naselje se razvilo u grad u 13. veku. Gerlic je 1635. postao deo Saksonije, a posle 1815. bio je u pruskoj Šleziji.

Posle Drugog svetskog rata manji deo grada na istočnoj obali Nise pripao je Poljskoj i danas se zove Zgoželec. Grad je bogat arhitektonskim spomenicima (gotika, renesansa, barok, istoricizam, jugendstil), jer za razliku od drugih nemačkih gradova nije stradao u bombardovanjima u ratu.

U ovom gradu je rođen Pavle Jurišić Šturm (njem. Paulus Eugen Sturm), srpski general tokom Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata i veteran Francusko-pruskog rata 1870—1871.

Međunarodna saradnja uredi

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Zgoželec Poljska partnerstvo 1975.
Molfeta Italija partnerstvo 1969.
Amjen Francuska partnerstvo 1971.
Novi Jičin Češka partnerstvo 1975.
Izvor[2]

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi