Gimnazija Leskovac

средња школа у Србији

Leskovačka gimnazija je vaspitno-obrazovna ustanova srednjeg obrazovanja smeštena u centru Leskovca i obuhvata tri smera — Društveno-jezički, prirodno-matematički i smer za učenike sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku. Gimnazija je osnovana 1879. godine kao Niža realna gimnazija, kao jedna od najstarijih škola te vrste u ovom delu Srbije.

Leskovačka gimnazija
Leskovačka gimnazija nakon renoviranja (2017)
TipSrednja škola
LokacijaKosta Stamenković 15
Leskovac
DržavaSrbija
Veb-sajtgimnazijaleskovac.edu.rs

Istorija uredi

 
Đačka kapa učenika Gimnazije iz prve polovine 20. veka. Na njenoj prednjoj strani je oznaka razreda. Deo je zbirke realija Narodnog muzeja u Leskovcu

Po popisu nakon oslobođenja od Turaka u Leskovcu je 1879. godine bilo 9.718 stanovnika od kojih 848 pismenih muškaraca i 79 pismenih žena. Sa oslobođenjem Leskovca 1879. godine je otvorena Niža gimnazija sa dva razreda. Tog 4. septembra 1879. godine obavešteno je građanstvo Leskovca o početku upisa u Nižu gimnaziju, a prijemne ispite položilo je 25 od 27 prijavljenih kandidata.

Prostorije prve Gimnazije bile su smeštene u zgradi bivšeg kajmakama Hasafa Pašagića koja se nalazila na desnoj obali reke Veternice (u okolini današnje Osmospratnice). Gimnazija je postala četvorogodišnja 1881. godine. Prvi nastavnik koga je ministar imenovao za predavača bio je pisar ministarstva finansija Stevan Sremac, ali on je na žalost ovu službu odbio i otišao u Niš. Godine 1880. Hafis Panjagić se vratio iz Turske tražeći svoju kuću natrag tako da je Gimnazija morala da bude izmeštena u drugu tursku kuću malo dalje od današnje škole "Svetozar Marković".[1]

Na dan 22. septembra 1891. godine počelo se sa zidanjem nove gimnazijske zgrade na mestu nekadašnjeg Šašit-pašinog saraja (današnji Sajam). Zgrada je završena i puštena u rad 1894. godine i kao takva bila je prva i jedina gimnazijska zgrada podignuta u XIX veku u jugoistočnoj Srbiji. Ovo je bila najlepša zgrada podignuta u oslobođenim krajevima, tako da je dvorski fotograf Liciter slikao na otvaranju kako bi fotografije izložio na izložbi u Moskvi.

Godine 1881. Gimnazija je postala četvorogodišnja, a 1907. godine u Leskovcu je otvorena i Ženska gimnazija u kojoj su predavanja otpočela 1. oktobra, a prvu godinu pohađale su 23 učenice. Nastava se odvijala u zgradi Gimnazije.

Kako bi unapredili tekstilnu industriju koja je bila u zamahu u Leskovcu, na predlog Ministarstva narodne privrede 1890. godine otvorena je i Tkačka škola, prva stručna škola u Leskovcu. Zgrada gimnazije srušena je tokom bombardovanja Leskovca 6. septembra 1944. godine.

Od 1962. godine nosi naziv svog bivšeg učenika i narodnog heroja Stanimira Veljkovića-Zeleta, a od 2003. godine škola dobija novi naziv „Gimnazija” i novoustanovljeni dan škole 28. oktobar, dan kada je 1881. godine škola dobila svoje prostorije i počela sa redovnim radom.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Ristić, Vukadin (2013). Maturanti Leskovačke gimnazije 1947./48. Lekari. Leskovac: FILEKS Leskovac. 

Literatura uredi

  • Ristić, Vukadin (2013). Maturanti Leskovačke gimnazije 1947./48. Lekari. Leskovac: FILEKS Leskovac. 
  • Danilo Kocić: Leskovački pisci — tragovi i traganja (I-II), Udruženje pisaca Leskovac, Fileks Leskovac, Narodna biblioteka "Desanka Maksimović" Vlasotince, autorsko izdanje, Leskovac 2015.
  • Nebojša Dimitrijević: Leskovac 101, Đak, Leskovac 2015.

Spoljašnje veze uredi