Giljermo Prijeto
Giljermo Prijeto Pradiljo (šp. Guillermo Prieto Pradillo; Meksiko Siti, 10. februar 1818. — Takubaja, 2. mart 1897)[1][2] bio je meksički pesnik i političar.
Giljermo Prijeto | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 10. februar 1818. |
Mesto rođenja | Meksiko Siti, Meksiko |
Datum smrti | 2. mart 1897.79 god.) ( |
Mesto smrti | Takubaja, Meksiko |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Romancero Nacional |
Biografija uredi
Giljermo Prijeto Pradiljo rođen je 1818. godine u Meksiko Sitiju, kao sin Hosea Marije Prijeta Gamboe i Hosefe Pradiljo i Estanjol.[3] Kada je imao trinaest godina otac mu je umro, a majka doživela nervni slom.[4] Giljerma su Andres Kintana Ro i Fernando Kalderon uzeli pod zaštitu, tako da je bio u mogućnosti da nastavi svoje školovanje.[5] Nakon što je radio u prodavnici odeće i na carini, nastavio je školovanje u školi „San Huan de Letran“.[6]
Prijeto je započeo svoju karijeru kao novinar i pozorišni kritičar u časopisu El Siglo XX.[7] Takođe, radio je za El Monitor Republicano,[8] a zajedno sa Ignasiom Ramirezom osnovao je satirični časopis Don Simplicio. Giljermo Prijeto uz Ignasija Rodrigeza Galvana i Manuela Pajna spada u istaknutije predstavnike meksičkog romantizma.[9]
Pored književne, Prijeto je imao i uspešnu političku karijeru. Bio je ministar finansija za vreme predsednikâ Ariste, Alvareza i Huareza.[10] Kao ministar finansija pod predsednikom Huarezom, bio je u njegovoj pratnji u egzilu, nakon puča Feliksa Zuloage.[11] Kasnije je služio kao ministar spoljnih odnosa u Vladi Hosea Marije Iglesijasa. Godine 1890. časopis La República sproveo je anketu, kako bi izabrao najpopularnijeg pesnika u Meksiku, a Prijeto je lako pobedio.[12] Poznati pesnik Ignasio Manuel Altamirano proglasio ga je „meksičkim pesnikom par excellence, pesnikom Otadžbine“.[13]
Umro je u Takubaji 2. marta 1897. godine u 79. godini života, u prisustvu njegove druge supruge, Emilije Golard, njegove dece i njegovih unučadi.[2]
Bibliografija uredi
Pesme uredi
- Versos inéditos (1879)
- La musa callejera (1883)
- Romancero nacional (1885)
Proza uredi
- El alférez (1840)
- Alonso de Ávila (1842)
- El susto de Pinganillas (1843)
- Patria y honra
- La novia del erario
- Memorias de mis tiempos (1853)
- Viajes de orden supremo (1857)
- Una excursión a Jalapa en 1875
- Viajes a los Estados Unidos (1877—1878)
- Compendio de historia
- A mi padre
- Drugi radovi
- Diccionario universal de Historia y Geografía (1848; zajedno sa Orosko i Bera)
- Apuntes para la historia de la guerra entre México y los Estados Unidos (1848; koautor)
- Lecciones elementales de economía política (1871)
- Breve introducción al estudio de la historia universal (1884)
- Lecciones de historia patria (1886)
- Breves nociones de economía política (1888)
Reference uredi
- ^ Huerta 1973, str. 97.
- ^ a b Monsivais 2006, str. 113.
- ^ Deloya Rodríguez 1997, str. 15.
- ^ Quirarte 2001, str. 236.
- ^ Huerta 1973, str. 97—99.
- ^ García 2007, str. 106.
- ^ King 2004, str. 71.
- ^ Díaz y de Ovando 2006, str. 33.
- ^ Bellini 1997, str. 237.
- ^ Joseph & Henderson 2002, str. 206.
- ^ Musacchio 1989, str. 1630—1631.
- ^ Díaz y de Ovando 2006, str. 203.
- ^ Hiriart Urdanivia 1983, str. 300.
Literatura uredi
- Bellini, Giuseppe (1997). Nueva historia de la literatura hispanoamericana. Madrid: Editorial Castalia S.A. ISBN 978-84-7039-757-8.
- Deloya Rodríguez, Urbano (1997). Puebla en la pluma de Guillermo Prieto: "Fidel," 1818-1897. Gobierno del Estado de Puebla.
- Díaz y de Ovando, Clementina (2006). La Escuela Nacional Preparatoria Los Afanes Y Los Dias 1867-1910. UNAM. ISBN 978-970-32-2899-7.
- García, Luis Alberto (2007). Guerra y Frontera: El Ejército Del Norte Entre 1855 y 1858. Fondo Editorial de NL. ISBN 978-970-9715-15-6.
- Hiriart Urdanivia, Humberto (1983). Apuntes y referencias: Cuestión académica. Federación Mexicana de Escritores.
- Huerta, David (1973). Cuentos románticos. Mexico City: UNAM. ISBN 978-968-36-3038-4.
- Joseph, Gilbert M; Henderson, Timothy J (2002). The Mexico Reader: History, Culture, Politics. Duke University Press. ISBN 978-0-8223-3042-4.
- King, John (2004). The Cambridge Companion to Modern Latin American Culture. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-63651-3.
- Monsivais, Carlos (2006). Las herencias ocultas de la reforma liberal del siglo XIX. Mexico City: Random House Mondadori. ISBN 978-970-780-334-3.
- Musacchio, Humberto (1989). „Humanistas mexicanos, Guillermo Prieto”. Gran Diccionario Enciclopédico del México Visual. Programa Educativo Visual. ISBN 978-968-6740-00-4.
- Quirarte, Vicente (2001). Elogio de la calle. Aguilar, León y Cal. ISBN 978-9684933743.