Globalizam je pojam koji se najčešće koristi za označavanje različitih ideologija globalizacije.

Tumačenja uredi

Profesor Manfred Stiger pravi razliku između različitih globalizama, poput pravosudnog globalizma, džihad globalizma i tržišnog globalizma.[1] Tržišni globalizam uključuje ideologiju neoliberalizma. Na jedan način, usmjeravanje globalizma na ideologiju tržišnog globalizma i neoliberalizma dovodi do konfuzije. Na primjer, kanadski filozof Džon Sol u knjizi „Propast globalizma i ponovno rađanje nacionalizma” globalizam izjednačava sa neoliberalizmom i neoliberalnim globalizmom. Tvrdi da je globalizam već razbijen na kontradiktorne dijelove i da građani ponovo jačaju nacionalne interese i na pozitivan i na negativan način.

Suprotno tome, američki politikolog Džozef Naj, jedan od osnivača teorije međunarnih odnosa neoliberalizma, generalizuje izraz tvrdeći da se globalizam odnosi na bilo koji opis i objašnjenje svijeta koji se odlikuje mrežnim vezama koje prevazilaze međukontinentalnu udaljenost; dok se globalizacija odnosi na povećanje ili pad stepena globalizma.[2] Ova generalna upotreba koncepta je mnogo manje zastupljena.

Definicija uredi

Pol Džejms definiše globalizam „...kao dominantna ideologija i subjektivitet povezan sa različitim istorijsko-dominantnim formacijama globalnog širenja. Definicija strogo podrazumjeva da je bilo pretmodernih i tradicionalnih oblika globalizma ili globalizacije prije nego što je pokretačka sila kapitalizma nastojala da kolonizuje svaki kutak planete, na primjer, vratimo se Rimskom carstvu u drugom vijeku nove ere, a možda i Grcima petog vijeka prije nove ere.”[3]

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi