Globalizam
Globalizam je pojam koji se najčešće koristi za označavanje različitih ideologija globalizacije.
Tumačenja uredi
Profesor Manfred Stiger pravi razliku između različitih globalizama, poput pravosudnog globalizma, džihad globalizma i tržišnog globalizma.[1] Tržišni globalizam uključuje ideologiju neoliberalizma. Na jedan način, usmjeravanje globalizma na ideologiju tržišnog globalizma i neoliberalizma dovodi do konfuzije. Na primjer, kanadski filozof Džon Sol u knjizi „Propast globalizma i ponovno rađanje nacionalizma” globalizam izjednačava sa neoliberalizmom i neoliberalnim globalizmom. Tvrdi da je globalizam već razbijen na kontradiktorne dijelove i da građani ponovo jačaju nacionalne interese i na pozitivan i na negativan način.
Suprotno tome, američki politikolog Džozef Naj, jedan od osnivača teorije međunarnih odnosa neoliberalizma, generalizuje izraz tvrdeći da se globalizam odnosi na bilo koji opis i objašnjenje svijeta koji se odlikuje mrežnim vezama koje prevazilaze međukontinentalnu udaljenost; dok se globalizacija odnosi na povećanje ili pad stepena globalizma.[2] Ova generalna upotreba koncepta je mnogo manje zastupljena.
Definicija uredi
Pol Džejms definiše globalizam „...kao dominantna ideologija i subjektivitet povezan sa različitim istorijsko-dominantnim formacijama globalnog širenja. Definicija strogo podrazumjeva da je bilo pretmodernih i tradicionalnih oblika globalizma ili globalizacije prije nego što je pokretačka sila kapitalizma nastojala da kolonizuje svaki kutak planete, na primjer, vratimo se Rimskom carstvu u drugom vijeku nove ere, a možda i Grcima petog vijeka prije nove ere.”[3]
Vidi još uredi
- Antiglobalistički pokret
- Kulturna globalizacija
- Dimenzije globalizacije
- Globalni kapitalizam
- Globalno zagrijavanje
- Globalizacija
- Informatičko doba
- Izolacionizam
- Nacionalni interes
- Neokonzervatizam
- Neoliberalizam
- Novi svjetski poredak
- Postindustrijsko društvo
- Vladajuća klasa
- Organizacija ujedinjenih nacija
Reference uredi
- ^ Steger 2008, str. [potrebna strana]
- ^ Nye 2002
- ^ James 2006, str. 22
Literatura uredi
- James, Paul (2006). Globalism, Nationalism, Tribalism: Bringing Theory Back In. London: Sage Publications.
- James, Paul; Steger, Manfred B. (2010). Globalization and Culture, Volume IV: Ideologies of Globalism. London: Sage Publications.
- Kolko, Joyce; Kolko, Gabriel (1972). The Limits of Power: The World and United States Foreign Policy, 1945–1954. New York, NY: Harper & Row. ISBN 978-0-060-12447-2.
- Leffler, Melvyn P. (2010). „The emergence of an American grand strategy, 1945–1952”. In Melvyn P. Leffler and Odd Arne Westad, eds., The Cambridge History of the Cold War, Volume 1: Origins. Cambridge: Cambridge University Press. str. 67—89. ISBN 978-0-521-83719-4.
- Machlup, Fritz (1977). A History of Thought on Economic Integration. New York, NY: Columbia University Press. ISBN 978-0-231-04298-7.
- Nye, Joseph (15. 4. 2002). „Globalism Versus Globalization”. The Globalist. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- Peck, James (2006). Washington's China: The National Security World, the Cold War, and the Origins of Globalism. Amherst, MA: University of Massachusetts Press. ISBN 978-1-558-49536-4.
- Steger, Manfred B. (2008). The Rise of the Global Imaginary: Political Ideologies from the French Revolution to the Global War on Terror. Oxford: Oxford University Press.
- Steger, Manfred B. (2009). Globalism: The New Market Ideology (3rd izd.). Lanham, MD: Rowman & Littlefield.
- United States Department of State (1948). Foreign Relations, 1948: Volume I, Part 2. Washington, DC: US Government.
- Veseth, Michael, ur. (2002). The Rise of the Global Economy. The New York Times 20th Century in Review. Chicago, IL: Fitzroy Dearborn Publishers. ISBN 978-1-579-58369-9.