Gornje Stanovce (alb. Stanoc i Epërm) je naselje u opštini Vučitrn na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine, selo je imalo 501 stanovnika.[1].

Gornje Stanovce
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaVučitrn
Stanovništvo
 — 2011.2.501
Geografske karakteristike
Koordinate42° 45′ 31″ S; 21° 02′ 34″ I / 42.7586° S; 21.0428° I / 42.7586; 21.0428
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina549 m
Gornje Stanovce na karti Srbije
Gornje Stanovce
Gornje Stanovce
Gornje Stanovce na karti Srbije

Geografija uredi

Selo je na padini Kopaonika oko donjeg toka Stanovačke reke. Razbijenog je tipa džematske vrste. Mahale su mu: Ajredinovita, Kasumovita, Cakovita i Redžovita. Nazivi mahala su po važnijim rodovima u njima. Udaljenja između mahala su do pola kilometra.

Istorija uredi

Tragovi nekog starog naselja se nalaze na mestu Tronja, gde se pri kopanju nalaze cigle i crepovi. A sadašnje naselje je osnovano oko 1810. Osnovao ga je rod Ajredinovit.

Poreklo stanovništva po rodovima uredi

Porodice koje su živele u selo Gornje Stanovce:[2]

Arbanaški rodovi

  • Ajredinovit (10 k.), od fisa Krasnića. Starinom je iz Malesije, a u (G.) Stanovce se doselio oko 1810. kao povratnik ispred širenja srpskog ustanka iz sela Sekirače u Toplici. Naselio se na prostoru koji je sam iskrčio.
  • Sekirač (1 k.), od fisa Krasnića. Došli iz Sekirače za Ajredinovitima kao za svojim fisom i svojim seljacima.
  • Pronović (6 k.) i – Musliović (1 k.), od fisa Krasnića. Preselili se iz Benčuka posle Sekirača.
  • Kasumović (4 k.) i – Šišanja (1 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni oko 1830. iz Malesije. S njima je bio doseljen i rod Ševel koji je izumro. Šišanji je prezime došlo po puški šišanki koju je nosio.
  • Caković (9 k.) i – Redžović (5 k.) oba od fisa Krasnića. Preseljeni iz Mihalića kad i Kasumović.
  • Maljok (4 k.), od fisa Krasnića. Doseljen iz Malesije kad i Cakovići. Pojasevi u 1935. od doseljenja bili su mu: Delija, Rama, Zenelj, Rama (50 godina).
  • Bregovit (5 k.), od fisa Krasnića. Doseljen posle Maljoka i nastanjen na zemlji izumrlih Ševela.
  • Nela (1 k.), od fisa Beriša. Preselio se iz Burinca u Labu kad i Maljok i nastanio takođe na zemlji izumrlih Ševela.
  • Gimol (5 k.), od fisa Šalje. Preselio se iz Kutlovca (Kopaonička Šalja) posle Nele.
  • Trnava (2 k.), od fisa Krasnića. Povratnik je iz Sekirače u Toplici. U G. Stanovce se doselio 1923. iz Trnave u Labu .
  • Blacali (2 k.), od fisa Krasnića. Muhadžir je iz 1878. iz Blaca u Toplici.

Pravoslavni Romi

  • Ristići (3 k. Sv. Nikola). Doseljeni oko 1860. iz Bajčine u Labu. Pojasevi u 1935. od doseljenja: Milan, Rista, Živan (55 godina).
  • Proković (4 k. Sv. Vasilije). I oni doseljeni iz Bajčine i u Isto vreme. I jedan i drugi rod su čifčije u svojih seljaka Ajredinovita.

Demografija uredi

Demografija[3][1]
Godina Stanovnika
1948. 761
1953. 891
1961. 1.131
1971. 1.456
1981. 2.153
1991. 2.499
2011. 2.501

Stanovništvo po nacionalnosti uredi

Nacionalnost Broj %
Albanci 2,495 99.76
Bošnjaci 3 0.12[1].

U 2011. godini, Albanci su činili 99,76% stanovništva.

Reference uredi

  1. ^ a b v „Popis stanovništva 1948-2011”. 2014. Pristupljeno 02. 11. 2014. 
  2. ^ Urošević, Atanasije (1965). Kosovo. Beograd: Naučno delo.  COBISS.SR 155363340
  3. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze uredi