Grad Ljubuški

град у БиХ

Grad Ljubuški je jedinica lokalne samouprave na jugu Federacije BiH, BiH. Pripada Zapadnohercegovačkom kantonu, a sjedište se nalazi u gradu Ljubuški.

Grad Ljubuški

Grb

Zastava
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Federacija BiH
Kanton  Zapadnohercegovački kanton
Stanovništvo
Stanovništvo 28.184 (2013)
Geografske karakteristike
Površina 292,73 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Gradonačelnik Nevenko Barbarić (HDZ BiH)
Pozivni broj (+387) 39
Veb-sajt www.ljubuski.ba

Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, 1995. godine, grad Ljubuški je u cjelini ušao je sastav Federacije BiH.

Geografija uredi

Klima je umerena mediteranska (25,2 °C srednja godišnja) sa 2.300 sunčanih sati u godini. Uz poznati krški hercegovački reljef Ljubuški ima više plodnih nizija: Ljubuško polje, Veljačko polje, Vitinsko polje, Rastok i Beriš. Grad Ljubuški se nalazi na raskrsnici važnih saobraćajnica prema Mostaru (36 km), Makarskoj (55 km), Splitu (120 km), Dubrovniku (130 km) i Sarajevu (170 km).

Stanovništvo uredi

Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, grad Ljubuški je imao 28.340 stanovnika, raspoređenih u 35 naseljenih mesta.

Nacionalnost[1] 1991. 1981. 1971.
Hrvati 26.127 (92,19%) 25.334 (91,77%) 26.198 (92,67%)
Muslimani [a] 1.592 (5,61%) 1.498 (5,42%) 1.812 (6,40%)
Srbi 65 (0,22%) 83 (0,30%) 118 (0,41%)
Jugosloveni 227 (0,80%) 515 (1,86%) 49 (0,17%)
ostali i nepoznato 329 (1,16%) 173 (0,62%) 92 (0,32%)
Ukupno 28.340 27.603 28.269
  1. ^ Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.
Nacionalni sastav prema popisu iz 2013. godine[2]
Hrvati
  
27.271 96,76%
Bošnjaci
  
707 2,50%
Srbi
  
41 0,14%
ostali
  
165 0,58%
ukupno: 28.184

Naseljena mjesta uredi

Bijača, Vašarovići, Veljaci, Vitina, Vojnići, Grab, Grabovnik, Gradska, Greda, Grljevići, Dole, Zvirići, Kašće, Klobuk, Lipno, Lisice, Ljubuški, Miletina, Mostarska Vrata, Orahovlje, Otok, Pregrađe, Proboj, Prolog, Radišići, Stubica, Studenci, Teskera, Hardomilje, Hrašljani, Humac, Cerno, Crveni Grm, Crnopod i Šipovača.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  2. ^ Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013. (PDF). Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2016. str. 58. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 12. 2017. g. Pristupljeno 19. 04. 2020. 

Spoljašnje veze uredi