Grad Pirot
Grad Pirot je administrativna jedinica u Pirotskom okrugu u jugoistočnoj Srbiji. Prema preliminarnim podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine na teritoriji grada je živelo 49.894 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 57.928 stanovnika).[2] Po podacima iz 2004. grad zauzima površinu od 1.232 km². Sedište grada kao i okruga je gradsko naselje Pirot. Opština Pirot je 29. februara 2016. dobila status grada.
Grad Pirot | |||
---|---|---|---|
Zgrada načelstva Pirotskog okruga
| |||
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | Srbija | ||
Upravni okrug | Pirotski | ||
Sedište | Pirot | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo | 48.894 (2022.) | ||
Gustina naseljenosti | 47.02 st./km2 | ||
Geografske karakteristike | |||
Površina | 1.232 km2 | ||
Ostali podaci | |||
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) | ||
Gradonačelnik | Vladan Vasić (SNS) | ||
Poštanski broj | 18300 | ||
Pozivni broj | 010 | ||
Registarska oznaka | PI | ||
Veb-sajt | www.pirot.rs |
Položaj uredi
Grad Pirot, po geografskom položaju, (kako je utvrdio Jovan Cvijić za pirotski kraj), ima glavne osobine centralnih oblasti Balkanskog poluostrva, jer se nalazi se na istočno—jugoistočnoj strani Moravske udoline meridijanskog pravca, u dolini Nišave, koja kao integralna komponenta značajne Moravsko—nišavske—maričke udoline raščlanjuje istočnu i jugoistočnu Srbiju.[3]
Geografija uredi
Grad Pirot se u geomorfološkom pogledu sastoji iz Pirotske kotline (13%) i planinskog prostora s dolinama, terasama, stranama i planinskim dolinama (87%).[4]
Na prostoru grada uočavaju tri rejona: planinski najzastupljeniji sa 40%, i brdski i ravničarski sa po 30% ukupne površine.
Pirotsko polje čini plodna dolina reke Nišave, koja se pruža sa zapadne strane od sela Blata i planine Belave, a sa jugoistoka sve do sela Sukova.
Pirot, kao veliki regionalni centar, smešten je u niskoj ravnici pirotskog polja, u čijoj blizini se pretežno nalaze ekonomski i brojčano najrazvijenija naselja grada Pirota. Južno i jugozapadno od Pirota je Barje (Barije), deo pirotskog polja, kraj koji je u prošlosti bio vlažan i močvaran. Sa severa i istoka Kotlinu zatvaraju ogranci Vidliča i visoravan Tepoš, a s juga i zapada visoravni u podnožju Stola i između Stola i Belave. Ostali prostor opštine ispunjen je masivima, visoravnima i dolinama balkanske planinske oblasti.[5]
Demografija uredi
Galerija uredi
-
Grad Pirot pogled
-
Tvrđava Kale, grad Pirot
-
Grad Pirot
-
Pirot, pogled sa brda Sarlah
-
Pirotska tvrđava - Momčilov grad, Pirot
-
Momčilov grad 2015. godine
-
Spomenik Svetog proroka Ilije u Pirotu, 2016.
-
Tvrđava u Pirotu, Srbija 2015. (Momčilov Grad)
-
Spomenik Svetog Georgija u Pirotu, 2016.
-
Crkva Sv. Ignjatija Bogonosca, Veliki Suvodol, kod Pirota.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Prvi rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022.”. Republički zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 22. 12. 2022. g. Pristupljeno 27. 12. 2022.
- ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014.
- ^ Miljana Radovanović, Antropogeografske osnove SR Srbije, GEM, br. 44, Beograd, 1980, 14.
- ^ Jovan Ćirić, Pirot, Socijalistička Republika Srbija, III tom, Beograd 1985, 485.
- ^ Jovan V.Ćirić, Naselja Gornjeg Ponišavlja i Lužnice, Pirotski zbornik 8–9, 121.
- ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.
Literatura uredi
- Panajotović, Tomislav G. (1982). Pirot kroz vekove: istorijski događaji, zapisi, predanja, sećanja, ljudske sudbine. Pirot: Sloboda.
- Petrović, Svetislav (1996). Istorija grada Pirota: građa Svetislava Petrovića. Pirot: Hemikals.
- Stanković, Stevan M. (1996). Pirot i okolina: zapis o zavičaju. Pirot: Sloboda.