Gramatologija (grč. γραμμα-slovo) je nauka koja se bavi izučavanjem nastanka, vrstama i razvojem pisama. Ovaj naziv je utemeljen među evropskim proučavaocima ove tematike mada ne postoji opšteprihvaćeni i u celom svetu jedinstven naziv.

Pored ovoga gramatologija se bavi i dešifrovanjem starih pisama, pa se izdvajaju discipline sumerologija, egiptologija, semitologija i slične.

U zavisnosti od materijala na kojima se pronalaze pisma postoje dve discipline.

  • Epigrafika se bavi pisanim spomenicima na tvrdim materijalima kao što su kamen, metal i keramika.
  • Paleografija se bavi pisanim spomenicima na mekim meterijalima kao što su papirus, pergament, tkanina i papir.

Proučavanjem nastanka i razvoja štampanih oblika pisama se bavi paleotipija.

Hronologija uredi

Naučno objašnjenje redosleda nastanka i trajanja pisma je prvi ustanovio i klasifikovao Ignacije Gelb 1952. godine. Prema njemu postoji 7 sistema pisama:

  1. Sumerski sistem klinastog pisma u Mesopotamiji (nastao oko 3100. godine p. n. e.)
  2. Egipatski sistem pisma - hijeroglifsko, hijeratsko i demotsko (nastao oko 3000. godine p. n. e.)
  3. Protoelamitski sistem pisma u Elamu - u donjem toku reke Tigar (nastao između 3000 i 2200. godine p. n. e.)
  4. Protoindijski sistem pisma - u dolini Nila (nastao između 2000. godine p. n. e.)
  5. Kritski sistem pisma (nastao između 2000 i 1200. godine p. n. e.)
  6. Hetitsko pismo, hijeroglifi (nastalo oko 1600. godine p. n. e.)
  7. Kineski sistem pisma (nastao oko 1300. godine p. n. e.)

Posle pronalaska vinčanskog pisma je došlo do pomeranja istorijskih granica pojave pisma, pa se kao prvo navodi vinčansko pismo i nastanak se smešta između 5300 i 3200 godina p. n. e.

Pomoćne nauke i discipline uredi

  • Latinska paleografija - pomoćna istorijska nauka koja se bavi izučavanjem latinskog pisma
  • Slovenska paleografija - pomoćna istorijska nauka koja se bavi izučavanjem nastanka i razvoja glagoljice i ćirilice
  • Ćirilička paleografija

Literatura uredi