Granice Brazila su internacionalne granice koje Brazil deli sa susednim državama. Brazil se graniči sa 10. zemalja na kojim vrši suverenitet u Južnoj Americi. Dužina granice iznosi 14.691 kilometar, što ga plasira na treće mesto po dužini teritorijalnih granica, nakon Kine i Rusije.[1]

Granice Brazila između 19. i 20. veka

Istorija

uredi

Nakon nezavisnosti Brazila 1822. godine, granice su uspostavljene tek nakon što su potpisani različiti međunarodni ugovori i sporazumi između Španske imperije i Kraljevine Portugalije. Kolonijalni Brazil je počeo da se razvija nakon potpisivanja sporazuma iz Tordesiljasa koji je odredio liniju između Portugala i Španije i to meridijanom udaljenim 1550 kilometara zapadno od Zelenortskih Ostrva.[2] Linija se nalazila na 46-om meridijanu, zapadno od Griniča, i predstavljala je jednu trećinu udaljenosti od Zelenortskih ostrva, uspostavljajući granicu između Španske i Portugalske imerije nekoliko kilometara od Zelenortskih ostrva. Madridski sporazum iz 1750. pomerio je portugalske granice prema zapadu. Nakon izbijanja guranskog rata autohtono stanovništvo je bilo primoreno da se raseli i pronađe sklonište u šumi.[3]

Granice i datumi

uredi

Nakon nezavisnosti, Brazilsko carstvo (država koja je postojala između 1822. i 1889. godine) primenilo je politiku širenja države koja je usledila nizom ugovora u korist Brazila.

Sledeće države su prepustile delove svoje teritorije Brazilu:

  • Nova Granada (današnja Kolumbija):
    • 1826, 1853, 1868/1870 i 1880/1882. Brazil se širi prisvajajući Amazonas, državu smeštenu na severozapadu koja je ujedno i po površini najveća brazilska država.[4]
    • 1907: Bogotski ugovor[5]
    • 1928: Ugovor Garcia Otriz
  • Bolivija:
    • 1867: Brazil prisvaja severoistočni deo teritorije Akre, kao i desnu obalu Rio Paragvaja.
    • 1903: Petropolijski ugovor. Brazil vraća čitavu teritoriju Akre.

Granice danas

uredi

Danas se Brazil graniči sa 10. zemalja i dužina granice iznosi 14.691 kilometara.[9]

Granična država Dužina Granica sa državom Brazila
  Argentina 1 224 Parana, Rio Grande do Sul, Santa Katarina
  Bolivija 3 400 Akre, Mato Groso, Mato Groso do Sul, Rondonija
  Kolumbija 1 643 Amazonas
  Francuska 730 Amapa
  Gvajana 1 605 Rondonija, Roraima
  Paragvaj 1 290 Mato Groso do Sul, Parana
  Peru 1 560 Akre, Amazonas
  Surinam 593 Amapa, Para
  Urugvaj 985 Rio Grande do Sul
  Venecuela 2 200 Amazonas, Roraima

Granični sporovi

uredi
  • Bolivija:
    • Isla Suarez (šp. Isla Suárez), rečno je ostrvo na reci Mamore, za koju se zalažu i Bolivija i Brazil.[10]
  • Urugvaj:
    • Rinkon de Artigas (šp. Rincón de Artigas) je teritorija pod upravom Brazila. Spor je nastao zbog neslaganja između dve države na mestu gde potok Aroio de la Invernada (šp. Arroyo de la Invernada) započinje i gde se završava, što dovodi do toga da Urugvaj želi taj region.[11]
    • Brazilsko ostrvo je rečno ostrvo koje se nalazi na spoju reke Kuarai i reke Urugvaj. Reka je prirodna granica između Urugvaja, Brazila i Argentine. Brazil ga defakto kontroliše, dok Urugvaj smatra da reka pripada toj državi.[12]

Granična tromeđa

uredi

Sa 10 graničnih država koje čine jedan nepotpuni prsten oko Brazila, granice Brazila uključuju 9 trostrukih tačaka (koje se takođe nazivaju i tromeđa) u kojima se granice tri zemlje spajaju u jednoj tački. Neke tačke su poznate:[13]

  • Planina Roraima: Planina tromeđa Venecuele, Gvajana i Brazila. Venecuela ne prihvata ovu granicu kao tromeđu, zbog spora sa Brazilom.[14]
  • Tres Fronteras: Tres Fronteras je tromeđa između Brazila, Perua i Kolumbije.[15]
  • Asis Brazil: Tromeđa između Brazila, Argentine i Urugvaja.[16]

Galerija

uredi

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Neighboring Countries of Brazil”. WorldAtlas (na jeziku: engleski). Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  2. ^ „Special Report: Brazil's "gringo" problem: its borders”. Reuters (na jeziku: engleski). 13. 4. 2012. Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  3. ^ September 2019, Jorge E. Taracido (26. 6. 2019). „Jesuits Waged War for the Guaraní People”. HistoryNet (na jeziku: engleski). Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  4. ^ „History of State of Amazonas, in Brazil”. www.v-brazil.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  5. ^ „documentos/tratados/tratado_colombia_brasil.” (PDF). sogeocol. Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  6. ^ „Brasil / Venezuela ( 5 . maio . 1859 )”. info.lncc.br (na jeziku: španski). Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  7. ^ Virtanen, Pirjo Kristiina (5. 6. 2010). „Vivre isolé pour rester en vie : la frontière Pérou-Brésil”. Journal de la Société des américanistes (na jeziku: francuski). str. 263—287. Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  8. ^ „Paraguay, la grande guerre”. www.lhistoire.fr (na jeziku: francuski). Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  9. ^ a b Mundi, Jus. „Sentence arbitrale pour la délimitation de la frontière litigieuse entre l’Argentine et le Brésil au niveau des fleuves Uruguay et Yguazu, Décision, 5 févr. 1895”. jusmundi.com (na jeziku: francuski). Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  10. ^ „border between bolivia and brazil”. www.sonrn.com.br. Pristupljeno 1. 9. 2020. [mrtva veza]
  11. ^ „MASOLLER / VILA ALBORNOZ BRIEF HISTORICAL NOTE”. www.info.lncc.br. Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  12. ^ „BORDER DISPUTE”. ArcGIS StoryMaps (na jeziku: engleski). 
  13. ^ „Where Three Countries Meet: Famous Tripoints Around the World”. TwistedSifter (na jeziku: engleski). 14. 5. 2012. Pristupljeno 1. 9. 2020. 
  14. ^ „Mount Roraima Tripoint Marker”. Atlas Obscura (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2020. 
  15. ^ „Tres Fronteras in the Colombian Amazon”. TripSavvy (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2020. 
  16. ^ „Destination Guide: Assis Brasil (Acre, Assis Brasil) in Brazil | Tripmondo”. www.tripmondo.com. Pristupljeno 2. 9. 2020. 

Literatura

uredi
  • Fronteras abiertas : expansionismo y geopolítica en el Brasil contemporáneo (1a izd.). México, D.F.: Siglo Veintiuno Editores. ISBN 9682309905. 
  • Atlas svіtu. Rudenko Іrina Stanіslavіvna DNVP «Kartografія». ISBN 9666315467.