Fra Grgur Peštalić (Vaškut, 27. juna 1755. - Baja, 1. februara 1809) bio je doktor filozofije i bunjevački književnik. Ostavio je za sebe više pesama i filozofskih spisa, ali je najviše poznat po epu „Dostojna plemenite Bačke starih uspomena” (1790), gde ističe zaslugu Srba i Bunjevaca u oslobođenju Ugarske od Turaka.

Biografija uredi

Pripadao je budimskom krugu franjevačkih pisaca, zajedno sa Lovrom Bračuljevićem, Grgurom Čevapovićem, Marijanom Jaićem, Matijom Petrom Katančićem, Mihajlom Radnićem, Stjepanom Vilovim i Emerikom Pavićem.[1].

Završio je filozofiju i teologiju u Budimu 1779. godine. Bio je tokom života učeni monah "Reda male braće". Predavao je filozofiju na filozofskim učilištima u Baji i Mohaču. Filozofske spise pisao je latinskim, a književna dela narodnim jezikom, koji je nazivao „slovinskim i iliričkim jezikom”.[2]. Bio je i ostao čitav život zaljubljenik u letenje, i koji je proučio sva dostupna dela o toj tematici. Napisao je veliki spev od 800 stihova, pod "baroknim" naslovom: "Dostojna plemenite Bačke starih uspomena sadašnji i drugi slavinske kervi delijah slava". Fra Grgur se u toj knjizi objavljenoj 1790. godine u Kalači, potpisao samo sa pseudonimom "Domorodac u Baji". A godine 1797. objavio je pod svojim imenom i prezimenom, drugo delo, isto u Budimu, sa naslovom: "Utišenje ožalostjenih u sedam pokorni pisama kralja Davida iztomačeno".[3]

Hrvati ga uz Emerika Pavića svrstavaju među najznačajnije predstavnike hrvatske književnosti s kraja 18. i početka 19. veka na ikavici u ugarskom Podunavlju. Hrvata u Mađarskoj, štaviše, smatraju ga prethodnikom hrvatskog preporoda na području južne Ugarske.[4]. Ušao je antologiju poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971. godine Geze Kikića koju je izdala Matica hrvatska.

Dostojna plemenite Bačke uredi

Hej slavinski sad amo plemići!
Ravne Bačke sivi sokolići!
Promotrite Slavonije slavu
Svu Arvatsku, Liku i Gerbavu:
Jurve Turčin, i sav svit poznaje
Kakvih naših slava i sada je;
I vi braćo moja mila, Srbljani!
Vi delije svem svitu poznani!
Na noge se junačke skočite
Nisu vaši kod kuće drimali,
Već Turčnina za bradu drmali

Reference uredi

  1. ^ Croatica Kht. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. децембар 2007) Povijest Hrvata u Mađarskoj]
  2. ^ Prilozi Архивирано на сајту Wayback Machine (12. јун 2007) Ante Sekulić: Grgur Peštalić i njegova filozofska djela
  3. ^ "Српске недељне новине", Будимпешта 2013.
  4. ^ Oktatási és Kulturális Minisztérium Kerettanterv - a horvát kisebbségi oktatáshoz/Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole

Извори uredi

Литература uredi

  • Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.